Kako bi zajednički ukazali da krzno nema veze s modom, reklamna agencija Bruketa&Žinić za Prijatelje životinja osmislila je plakat "Nismo svi evoluirali". Jumbo i citylight plakati s jasnom porukom o etičkoj i ekološkoj neprihvatljivosti nošenja krzna naći će se u Zagrebu i drugim gradovima Hrvatske.
"Nošenje krzna bilo nam je nužno za preživljavanje u vrijeme kamenog doba. No, ta vremena davno su iza nas te smo od tada uvelike napredovali kao civilizacija. To ipak ne sprječava određene pojedince da i dalje nose krzno kao sredstvo modnog izričaja. Vrijeme je da evoluiramo i ostavimo krzno njihovim vlasnicima – životinjama", izjavio je Tonči Klarić iz reklamne agencije Bruketa&Žinić, koja se priključila kampanji Za Hrvatsku bez krzna. Uz njega, na projektu su radili art direktor i dizajner Mislav Vidović, ilustrator Tomislav Tomić, account direktorica Helena Rosandić i account executive Martina Ivkić.
Svake godine preko 75 milijuna životinja pati i umire zbog trgovine krznom. Najveći broj životinja uzgaja se na farmama krzna, gdje ih, nakon života provedenog u malenim prljavim kavezima, ubijaju gušenjem plinom, elektrokucijom, davljenjem, trovanjem, lomljenjem vratova ili pak guranjem usijanih željeznih šipki u njihove anuse. Životinje uhvaćene zamkama u prirodi smrzavaju se na hladnoći ili skapavaju od vrućine, bespomoćne pred napadima grabežljivaca. One koje prežive lovci gaze, dave, utapaju ili zatuku kako bi izbjegli zamrljati krvlju njihovo krzno.
Od uzgajivača, odnosno dobavljača pa do krajnjeg kupca, svi jednako snose odgovornost za patnju i ubijanje životinja. Dok postoji potražnja za krznenim odjevnim predmetima ne može se očekivati prestanak proizvodnje krzna. Stoga je od iznimne važnosti da svaki pojedinac bude svjestan kako nenošenjem krzna može aktivno pridonijeti zaustavljanju zastarjele i necivilizirane prakse iskorištavanja životinja zbog njihova krzna. Tome u prilog ide i zakonska zabrana uzgoja životinja za krzno u Hrvatskoj, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2007. godine uz prijelazno razdoblje od deset godina, a što je podržalo 73,7% građana.
Danas obilujemo kvalitetnim, ekološki i ekonomski znatno prihvatljivijim materijalima koji nisu od životinjske kože i krzna. Ubijanje životinja zbog odijevanja i luksuza sramotno je i nema opravdanja. Moderni možemo biti samo ako smo humani i suosjećajni, a u krznu ubijene životinje nema ničega osim patnje i smrti. Sve više uglednih hrvatskih i svjetskih modnih dizajnera odbacuje krzno iz svojih kolekcija, potaknuti sviješću da životinjsko krzno ne pripada modi 21. stoljeća.
"Nošenje krzna bilo nam je nužno za preživljavanje u vrijeme kamenog doba. No, ta vremena davno su iza nas te smo od tada uvelike napredovali kao civilizacija. To ipak ne sprječava određene pojedince da i dalje nose krzno kao sredstvo modnog izričaja. Vrijeme je da evoluiramo i ostavimo krzno njihovim vlasnicima – životinjama", izjavio je Tonči Klarić iz reklamne agencije Bruketa&Žinić, koja se priključila kampanji Za Hrvatsku bez krzna. Uz njega, na projektu su radili art direktor i dizajner Mislav Vidović, ilustrator Tomislav Tomić, account direktorica Helena Rosandić i account executive Martina Ivkić.
Svake godine preko 75 milijuna životinja pati i umire zbog trgovine krznom. Najveći broj životinja uzgaja se na farmama krzna, gdje ih, nakon života provedenog u malenim prljavim kavezima, ubijaju gušenjem plinom, elektrokucijom, davljenjem, trovanjem, lomljenjem vratova ili pak guranjem usijanih željeznih šipki u njihove anuse. Životinje uhvaćene zamkama u prirodi smrzavaju se na hladnoći ili skapavaju od vrućine, bespomoćne pred napadima grabežljivaca. One koje prežive lovci gaze, dave, utapaju ili zatuku kako bi izbjegli zamrljati krvlju njihovo krzno.
Od uzgajivača, odnosno dobavljača pa do krajnjeg kupca, svi jednako snose odgovornost za patnju i ubijanje životinja. Dok postoji potražnja za krznenim odjevnim predmetima ne može se očekivati prestanak proizvodnje krzna. Stoga je od iznimne važnosti da svaki pojedinac bude svjestan kako nenošenjem krzna može aktivno pridonijeti zaustavljanju zastarjele i necivilizirane prakse iskorištavanja životinja zbog njihova krzna. Tome u prilog ide i zakonska zabrana uzgoja životinja za krzno u Hrvatskoj, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2007. godine uz prijelazno razdoblje od deset godina, a što je podržalo 73,7% građana.
Danas obilujemo kvalitetnim, ekološki i ekonomski znatno prihvatljivijim materijalima koji nisu od životinjske kože i krzna. Ubijanje životinja zbog odijevanja i luksuza sramotno je i nema opravdanja. Moderni možemo biti samo ako smo humani i suosjećajni, a u krznu ubijene životinje nema ničega osim patnje i smrti. Sve više uglednih hrvatskih i svjetskih modnih dizajnera odbacuje krzno iz svojih kolekcija, potaknuti sviješću da životinjsko krzno ne pripada modi 21. stoljeća.
In this article:bruketa&žinić, iskon, krzno, nismo svi evoluirali, prijatelji životinja
Written By
admin
Click to comment
You must be logged in to post a comment Login