Članstvo u Europskoj uniji je strateški cilj svih dosadašnjih Vlada, bez obzira na političke boje. Hrvatska u tom procesu prolazi kroz neke od zahtjevnijih ili manje zahtjevnih procesa screeninga. Pravna stečevina Europske unije je niz pravnih normi, koje se uvode u zemlje-kandidate, a cilj je što lakša i brža integracija u EU.
Sve zemlje pristupnice imale su neke zajedničke točke u pregovorima koje su teško prolazile u njihovim parlamentima. Infrastruktura, poljoprivreda i zaštita okoliša, koja je u EU bitna politička odrednica su socijalno i politički osjetljive teme, zbog kojih je EU 1997. godine odlučila otvoriti pretpristupne fondove za potporu zemljama aplikantima.
Bespovratna sredstva
Koliko Hrvatska koristi pretpristupne fondove, do kada ih možemo koristiti i koji su nam iznosi na raspolaganju. Odgovore smo potražili u kabinetu Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF).
Od 2001. do 2004. godine Republici Hrvatskoj su na raspolaganju bila financijska sredstva Europske unije kroz program pomoći CARDS. Osnovna svrha CARDS programa bila je podržati aktivno sudjelovanje u Procesu stabilizacije i pridruživanja. Bespovratna financijska sredstva, financiranje radova i nabave opreme bila su namijenjena tijelima državne uprave na svim razinama. Cilj je uspostaviti institucionalni i pravni okvir za jačanje demokracije, vladavinu prava, ljudska i manjinska prava te provođenje gospodarskih reformi usmjerenih ka tržišnom gospodarstvu.
Stjecanjem statusa zemlje kandidatkinje za punopravno članstvo u Europskoj uniji, RH stječe pravo korištenja pretpristupnih programa EU: Phare, ISPA, SAPARD koje koristi tijekom 2005. i 2006. godine.
Phare je program financijske pomoći zemljama u političkoj i ekonomskoj tranziciji. ISPA je financirao infrastrukturalne projekte i programe zaštite okoliša. Programi su završili 2006, a Hrvatska ih je koristila od 2005.godine. Sapard je program pomoći u poljoprivrednom sektoru. Pokrenut je 2000. godine za buduće zemlje kandidate, jer je poljoprivreda strateška grana svake nacionalne ekonomije i socijalno jako osjetljiva. Od 2007. godine svi fondovi su objedinjeni u jedinstveni fond Ipa, kojeg koriste zemlje kandidati (Hrvatska, Makedonija, Turska) i potencijalni kandidati (Bih, Srbija, Crna Gora).
Fondovi i nakon ulaska u EU
Sve dok budemo imali regije u kojima je GDP po glavi stanovnika ispod 75 posto EU prosjeka imat ćemo pravo na korištenje strukturnih i kohezijskih fondova i to kao zemlje članica EU.
Često se mogu čuti kritike na iskorištenosti pretpristupnih fondova. Iz SDURF-a odgovaraju da ukupni postotak iskorištenosti sredstava možemo gledati za projekte iz programa CARDS 2001 i CARDS 2002 s obzirom da su projekti iz programa CARDS 2003 i 2004 te Phare 2004 u tijeku implementacije. Rok za ugovaranje projekata iz Programa Phare 2006 je 30. studeni ove godine. Što se konkretnih brojki tiče, Europska unija je Hrvatskoj iz pretpristupnih fondova iz proračunske 2005. godine dodijelila 112 milijuna eura (87 milijuna za PHARE i 25 milijuna za ISPA-u), a u sklopu proračuna za 2006. godinu 140 milijuna eura (80 milijuna za PHARE, 35 milijuna za ISPA-u i 25 milijuna za SAPARD).
Sve zemlje pristupnice imale su neke zajedničke točke u pregovorima koje su teško prolazile u njihovim parlamentima. Infrastruktura, poljoprivreda i zaštita okoliša, koja je u EU bitna politička odrednica su socijalno i politički osjetljive teme, zbog kojih je EU 1997. godine odlučila otvoriti pretpristupne fondove za potporu zemljama aplikantima.
Bespovratna sredstva
Koliko Hrvatska koristi pretpristupne fondove, do kada ih možemo koristiti i koji su nam iznosi na raspolaganju. Odgovore smo potražili u kabinetu Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF).
Od 2001. do 2004. godine Republici Hrvatskoj su na raspolaganju bila financijska sredstva Europske unije kroz program pomoći CARDS. Osnovna svrha CARDS programa bila je podržati aktivno sudjelovanje u Procesu stabilizacije i pridruživanja. Bespovratna financijska sredstva, financiranje radova i nabave opreme bila su namijenjena tijelima državne uprave na svim razinama. Cilj je uspostaviti institucionalni i pravni okvir za jačanje demokracije, vladavinu prava, ljudska i manjinska prava te provođenje gospodarskih reformi usmjerenih ka tržišnom gospodarstvu. Stjecanjem statusa zemlje kandidatkinje za punopravno članstvo u Europskoj uniji, RH stječe pravo korištenja pretpristupnih programa EU: Phare, ISPA, SAPARD koje koristi tijekom 2005. i 2006. godine.
Phare je program financijske pomoći zemljama u političkoj i ekonomskoj tranziciji. ISPA je financirao infrastrukturalne projekte i programe zaštite okoliša. Programi su završili 2006, a Hrvatska ih je koristila od 2005.godine. Sapard je program pomoći u poljoprivrednom sektoru. Pokrenut je 2000. godine za buduće zemlje kandidate, jer je poljoprivreda strateška grana svake nacionalne ekonomije i socijalno jako osjetljiva. Od 2007. godine svi fondovi su objedinjeni u jedinstveni fond Ipa, kojeg koriste zemlje kandidati (Hrvatska, Makedonija, Turska) i potencijalni kandidati (Bih, Srbija, Crna Gora).
Fondovi i nakon ulaska u EU
Sve dok budemo imali regije u kojima je GDP po glavi stanovnika ispod 75 posto EU prosjeka imat ćemo pravo na korištenje strukturnih i kohezijskih fondova i to kao zemlje članica EU.
Često se mogu čuti kritike na iskorištenosti pretpristupnih fondova. Iz SDURF-a odgovaraju da ukupni postotak iskorištenosti sredstava možemo gledati za projekte iz programa CARDS 2001 i CARDS 2002 s obzirom da su projekti iz programa CARDS 2003 i 2004 te Phare 2004 u tijeku implementacije. Rok za ugovaranje projekata iz Programa Phare 2006 je 30. studeni ove godine. Što se konkretnih brojki tiče, Europska unija je Hrvatskoj iz pretpristupnih fondova iz proračunske 2005. godine dodijelila 112 milijuna eura (87 milijuna za PHARE i 25 milijuna za ISPA-u), a u sklopu proračuna za 2006. godinu 140 milijuna eura (80 milijuna za PHARE, 35 milijuna za ISPA-u i 25 milijuna za SAPARD).
You must be logged in to post a comment Login