“Sve sretne obitelji nalik su jedna drugoj, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način”.
U svojim tekstovima često se bavim prevrtljivom fortunom, kako je Držićev Pomet naziva. Za njega je ona najopasnija i najnepredvidljivija sila, dok sebe naziva virtuozom, čovjekom vrline, pa s njime ona i rado stoji. Istina, postoje neki uzusi, općeprihvaćeni standardi i obrasci koji nas čine sretnima. Svi želimo svoj krov nad glavom, nekoliko kvadrata u kojima ćemo činiti što nas je volja, zatim automobil, posao sa super šefom, dovoljno novca i partnera koji nas razumije.
No, temeljni ekonomski zakon, onaj oskudnosti, uči nas da ne možemo uvijek imati sve i da moramo stalno birati i donositi odluke. Ipak, koliko možemo utjecati na svoju sreću, biti virtuozi i "karecati" (milovati) fortunu?
Svi znamo sretnu obitelj kad je vidimo. Imamo neku predodžbu o njoj, bilo da nam se smiješi s reklamnih panoa, televizijskog zaslona ili ženske revije, određena slika postoji i njoj težimo. Je li to ona u kojoj djeca u besprijekorno čisti dom donose same petice, ona je uvijek sređena i nasmijana, a on spasirani fini gospodin ili je to velika obitelj koja nema puno, ali nas obara s nogu svojom dobrotom, međusobnom ljubavlju i razmijevanjem? Svatko ima svoju viziju.
Ma, koji god tajni začin koristili, složit ćete se da bez zdravlja i ljubavi koja čini harmonične odnose ne možete imati sretnu obitelj, ma koliko virtue posjedovali. A sreća? Kažu da je u malim stvarima i našoj sposobnosti da je karecamo "s razumnijem srjeća stoji". Osmijeh drage osobe, naše najdraže jelo spremljeno za ručak tog dana ili najnovija epizoda najdraže nam serije – "svakijem kami!".
Da, na neke stvari uistinu ne možemo utjecati, no "trijeba je bit pacijent i ugodit zlu brjemenu da se pak dobro brijeme uživa" i zato je istinita Tolstojeva uvodna rečenica: sretne obitelji znaju tajnu uspjeha i to im je zajedničko, a razloga za nesreću i nezadovoljstvo uvijek će biti.
Jer… "s razumnijem srjeća stoji; s luđaci, s potištenjaci, s injoranti ona ne opći".
U svojim tekstovima često se bavim prevrtljivom fortunom, kako je Držićev Pomet naziva. Za njega je ona najopasnija i najnepredvidljivija sila, dok sebe naziva virtuozom, čovjekom vrline, pa s njime ona i rado stoji. Istina, postoje neki uzusi, općeprihvaćeni standardi i obrasci koji nas čine sretnima. Svi želimo svoj krov nad glavom, nekoliko kvadrata u kojima ćemo činiti što nas je volja, zatim automobil, posao sa super šefom, dovoljno novca i partnera koji nas razumije.
No, temeljni ekonomski zakon, onaj oskudnosti, uči nas da ne možemo uvijek imati sve i da moramo stalno birati i donositi odluke. Ipak, koliko možemo utjecati na svoju sreću, biti virtuozi i "karecati" (milovati) fortunu?
Svi znamo sretnu obitelj kad je vidimo. Imamo neku predodžbu o njoj, bilo da nam se smiješi s reklamnih panoa, televizijskog zaslona ili ženske revije, određena slika postoji i njoj težimo. Je li to ona u kojoj djeca u besprijekorno čisti dom donose same petice, ona je uvijek sređena i nasmijana, a on spasirani fini gospodin ili je to velika obitelj koja nema puno, ali nas obara s nogu svojom dobrotom, međusobnom ljubavlju i razmijevanjem? Svatko ima svoju viziju.
Ma, koji god tajni začin koristili, složit ćete se da bez zdravlja i ljubavi koja čini harmonične odnose ne možete imati sretnu obitelj, ma koliko virtue posjedovali. A sreća? Kažu da je u malim stvarima i našoj sposobnosti da je karecamo "s razumnijem srjeća stoji". Osmijeh drage osobe, naše najdraže jelo spremljeno za ručak tog dana ili najnovija epizoda najdraže nam serije – "svakijem kami!".
Da, na neke stvari uistinu ne možemo utjecati, no "trijeba je bit pacijent i ugodit zlu brjemenu da se pak dobro brijeme uživa" i zato je istinita Tolstojeva uvodna rečenica: sretne obitelji znaju tajnu uspjeha i to im je zajedničko, a razloga za nesreću i nezadovoljstvo uvijek će biti.
Jer… "s razumnijem srjeća stoji; s luđaci, s potištenjaci, s injoranti ona ne opći".
You must be logged in to post a comment Login