Radio 101 ove godine slavi 25 godina postojanja i emitiranja, a glas Zrinke Vrabec Mojzeš isto toliko godina slušamo u eteru. Ponekad kontroverzna, ali uvijek dosljedna Zrinka govori o svom rastu uz radio te o ulozi obiteljske žene i karijeri.
– Radio 101 je stanje duha i stanje svijesti. Ja sam tu došla kao studentica i ostala sam. Počela sam u redakciji kulture, a nakon toga prešla sam u zabavni program. Angažirao me Goran Pirš, autor Blentona. Bila sam lijepa Blenta, a Davor Gobac Milan Blenton. Izredali su nam se sjajni gosti. Iako svi misle da sam ja počela kao informativni novinar, politika se počela baviti sa mnom pa i ja s njom tek 1995-te godine,- govori Zrinka.
Kada je diplomirala i rodila dvoje od četvero djeca, Zrinka je mislila kako je vrijeme da nađe tzv. ozbiljni posao. Ipak, shvatila je da nema ozbiljnijeg medija od ovog.
– Sredina uvjetuje razvoj osobe, to što smo mi ostali ovdje ne znači da nismo odrasli, već da smo, dapače, odrasli i da s jednakom dozom ironije, cinizma i crnog humora obrađujemo određene teme. Postali smo svestrane radijske ličnosti.
Zezamo se da sam skoro rodila u redakciji
Ipak, osim zavidne novinarske karijere Zrinka Vrabec Mojzeš ostvarila je i obiteljski sklad. Majka je četvero djece.
– Bila sam apsolvent na faksu, radila na radiju, radila na televiziji i u to vrijeme rodila dvoje djece. Diplomirala sam sa dvoje, a na magisteriju mi je bilo četvero djece. Mi se tu cure zezamo da su nam se djeca skoro rodila u studiju gdje smo radili do zadnjeg dana. Svi smo imali dugo status slobodnjaka, dakle, nismo imali nikakvih privilegija u slučaju porodiljskog tako da sam se vrlo brzo počela vraćati na posao da zaradim neke novce,- kaže Zrinka.
Ipak, kaže da ništa ne bi bilo moguće, naravno, bez potpore baka i supruga te vrtića. Također velika energija nije naodmet.
– Najdraže priče su mi one kad sam vješala veš s viklerima na glavi i zvali su me iz NATO pakta da mi kažu da bi mi glavni tajnik Sir George Robertson htio dati intervju. Također mi se znalo dogoditi da perem pod i pričam s predsjednikom ili peglam i razgovaram s premijerom.
Ona je uvijek spajala privatno i poslovno, jer je vjerovala kako žena može biti i majka i karijeristica.
– Treba raditi na sebi, i odgajati djecu da budu relativno samostalna. Ima puno putovanja na koja sam otišla. Jedino što nas uvijek muči je grižnja savjesti prema djeci kada nismo s njima,- kaže Vrabec.
Nije me strah…
– Intuicija me nikad nije prevarila. Od svoje none sam naučila prepoznati dobro i zlo što je jako dobro. Naravno, bilo je pogrešaka, ali mislim da sam vrlo često donosila ispravne odluke kad to baš i nije bilo popularno. Al’ stvar je u tom da mene nije strah kada su svi protiv mene te kad sam na udaru kolega i javnosti,- kaže Zrinka.
Sjeća se Latinice u kojoj je nastupala kada se govorilo o Anti Gotovini te policijske zaštite koju je trebala nakon toga.
– Prijete nam stalno, većinom to ne shvaćam ozbiljno. Jedini put kada me je stvarno bilo strah je kada su nam prijetili Vitezovi pakračke poljane, koji bi slali jednu dopisnicu dnevno prijeteći mojoj djeci. Te stvari smo prijavljivali, jer se prijetilo mojoj obitelji koja nije ništa kriva zbog vrste posla s kojom se bavim.
101-ica je ljubav!
– U vrijeme demonstracija i oduzimanja koncesije parola s kojom sam se ja zanosila bila je „Mi smo stvarali ovaj radio, mi ćemo ga držati, nećemo vam ga dati“. Ja i Silvije Vrbanac smo poveli pobunu. Smijenili smo dotadašnju upravu te se Silvija imenovalo za direktora, a mene za glavnu urednicu. Tada sam imala 32 godine,- kaže Zrinka.
Kada je 1996-te godine odlučeno Radiju 101 oduzeti koncesiju 120.000 ljudi je sa svijećama došlo na Trg bana Jelačića braniti taj medij.
– To je bila sasvim civilna stvar, bilo je to pitanje slobode javne riječi. Ta tiha većina je po prvi puta osjetila potrebu izaći na ulicu, osjetila potrebu da dođe i podrži nas. Bio je to ključan moment za promjene koje su uslijedile. Dobili smo ogroman publicitet i bili smo po svim svjetskim medijima. Za to hvala Tuđmanu, kao ‘ko bi znao za nas da nije bilo njega i njegovog režima.
Nakon demonstracija ekipa sa 101-ice krenula je u administrativnu borbu za radio. Ipak su dobili mogućnost otkupa radija.
– Vječno sam na udaru javnosti, jer sam vrlo jasna u svojim stavovima. Polemiziram i s publikom. Ovaj radio je radio koji ne dozvoljava diskriminaciju ni po kojoj osnovi. Nismo se zanosili velikim hrvatstvom kada je to bilo popularno. Iako smo sudjelovali u pripremanju terena, nismo prihvaćali nacionalističku retoriku, nismo smatrali da je biti Hrvat zanimanje i nečija posebna zasluga.
Radio 101 je ove godine dobio Nagradu grada Zagreba, namjeravaju krajem svibnja predstaviti obnovljeni internetski portal na koji namjeravaju stavljati više videa. Ipak, i dalje namjeravaju ostati sarkastični i cinični, kako njihova publika voli.
Mediji kao oružje diplomacije
Zrinka se osim novinarstvom bavi i diplomacijom te nakon magisterija uskoro namjerava upisati i doktorat.
– Želim doktorirati javnu diplomaciju i medije, temu neistražena kod nas. Radim emisiju „Abeceda europskih integracija“ koja se bavi se našim pristupanjem NATO-u i Europskoj Uniji. Radeći magisterij sam puno naučila i želim još. Naši političari nisu ni svjesni kako mogu koristiti medij u svrhu javne diplomacije, kaže Vrabec.
Ipak, do daljnjega misli ostati na Radiju 101.
– Radio 101 je stanje duha i stanje svijesti. Ja sam tu došla kao studentica i ostala sam. Počela sam u redakciji kulture, a nakon toga prešla sam u zabavni program. Angažirao me Goran Pirš, autor Blentona. Bila sam lijepa Blenta, a Davor Gobac Milan Blenton. Izredali su nam se sjajni gosti. Iako svi misle da sam ja počela kao informativni novinar, politika se počela baviti sa mnom pa i ja s njom tek 1995-te godine,- govori Zrinka.
Kada je diplomirala i rodila dvoje od četvero djeca, Zrinka je mislila kako je vrijeme da nađe tzv. ozbiljni posao. Ipak, shvatila je da nema ozbiljnijeg medija od ovog.
– Sredina uvjetuje razvoj osobe, to što smo mi ostali ovdje ne znači da nismo odrasli, već da smo, dapače, odrasli i da s jednakom dozom ironije, cinizma i crnog humora obrađujemo određene teme. Postali smo svestrane radijske ličnosti.
Zezamo se da sam skoro rodila u redakciji
Ipak, osim zavidne novinarske karijere Zrinka Vrabec Mojzeš ostvarila je i obiteljski sklad. Majka je četvero djece.
– Bila sam apsolvent na faksu, radila na radiju, radila na televiziji i u to vrijeme rodila dvoje djece. Diplomirala sam sa dvoje, a na magisteriju mi je bilo četvero djece. Mi se tu cure zezamo da su nam se djeca skoro rodila u studiju gdje smo radili do zadnjeg dana. Svi smo imali dugo status slobodnjaka, dakle, nismo imali nikakvih privilegija u slučaju porodiljskog tako da sam se vrlo brzo počela vraćati na posao da zaradim neke novce,- kaže Zrinka.
Ipak, kaže da ništa ne bi bilo moguće, naravno, bez potpore baka i supruga te vrtića. Također velika energija nije naodmet.
– Najdraže priče su mi one kad sam vješala veš s viklerima na glavi i zvali su me iz NATO pakta da mi kažu da bi mi glavni tajnik Sir George Robertson htio dati intervju. Također mi se znalo dogoditi da perem pod i pričam s predsjednikom ili peglam i razgovaram s premijerom. Ona je uvijek spajala privatno i poslovno, jer je vjerovala kako žena može biti i majka i karijeristica.
– Treba raditi na sebi, i odgajati djecu da budu relativno samostalna. Ima puno putovanja na koja sam otišla. Jedino što nas uvijek muči je grižnja savjesti prema djeci kada nismo s njima,- kaže Vrabec.
Nije me strah…
– Intuicija me nikad nije prevarila. Od svoje none sam naučila prepoznati dobro i zlo što je jako dobro. Naravno, bilo je pogrešaka, ali mislim da sam vrlo često donosila ispravne odluke kad to baš i nije bilo popularno. Al’ stvar je u tom da mene nije strah kada su svi protiv mene te kad sam na udaru kolega i javnosti,- kaže Zrinka.
Sjeća se Latinice u kojoj je nastupala kada se govorilo o Anti Gotovini te policijske zaštite koju je trebala nakon toga.
– Prijete nam stalno, većinom to ne shvaćam ozbiljno. Jedini put kada me je stvarno bilo strah je kada su nam prijetili Vitezovi pakračke poljane, koji bi slali jednu dopisnicu dnevno prijeteći mojoj djeci. Te stvari smo prijavljivali, jer se prijetilo mojoj obitelji koja nije ništa kriva zbog vrste posla s kojom se bavim.
101-ica je ljubav!
– U vrijeme demonstracija i oduzimanja koncesije parola s kojom sam se ja zanosila bila je „Mi smo stvarali ovaj radio, mi ćemo ga držati, nećemo vam ga dati“. Ja i Silvije Vrbanac smo poveli pobunu. Smijenili smo dotadašnju upravu te se Silvija imenovalo za direktora, a mene za glavnu urednicu. Tada sam imala 32 godine,- kaže Zrinka.
Kada je 1996-te godine odlučeno Radiju 101 oduzeti koncesiju 120.000 ljudi je sa svijećama došlo na Trg bana Jelačića braniti taj medij.
– To je bila sasvim civilna stvar, bilo je to pitanje slobode javne riječi. Ta tiha većina je po prvi puta osjetila potrebu izaći na ulicu, osjetila potrebu da dođe i podrži nas. Bio je to ključan moment za promjene koje su uslijedile. Dobili smo ogroman publicitet i bili smo po svim svjetskim medijima. Za to hvala Tuđmanu, kao ‘ko bi znao za nas da nije bilo njega i njegovog režima.
Nakon demonstracija ekipa sa 101-ice krenula je u administrativnu borbu za radio. Ipak su dobili mogućnost otkupa radija.
– Vječno sam na udaru javnosti, jer sam vrlo jasna u svojim stavovima. Polemiziram i s publikom. Ovaj radio je radio koji ne dozvoljava diskriminaciju ni po kojoj osnovi. Nismo se zanosili velikim hrvatstvom kada je to bilo popularno. Iako smo sudjelovali u pripremanju terena, nismo prihvaćali nacionalističku retoriku, nismo smatrali da je biti Hrvat zanimanje i nečija posebna zasluga.
Radio 101 je ove godine dobio Nagradu grada Zagreba, namjeravaju krajem svibnja predstaviti obnovljeni internetski portal na koji namjeravaju stavljati više videa. Ipak, i dalje namjeravaju ostati sarkastični i cinični, kako njihova publika voli.
Mediji kao oružje diplomacije
Zrinka se osim novinarstvom bavi i diplomacijom te nakon magisterija uskoro namjerava upisati i doktorat.
– Želim doktorirati javnu diplomaciju i medije, temu neistražena kod nas. Radim emisiju „Abeceda europskih integracija“ koja se bavi se našim pristupanjem NATO-u i Europskoj Uniji. Radeći magisterij sam puno naučila i želim još. Naši političari nisu ni svjesni kako mogu koristiti medij u svrhu javne diplomacije, kaže Vrabec.
Ipak, do daljnjega misli ostati na Radiju 101.
You must be logged in to post a comment Login