Prema rezultatima istraživanja, oko 50% građana dnevno konzumira tri obroka, 25% ima tek dva dnevna obroka, 15-tak %do četiri obroka, oko 6% pet obroka na dan, a gotovo petina ispitanika uopće ne doručkuje. Svakodnevno topli ručak u toku radnog tjedna objeduje 84% ispitanika (94% tijekom vikenda), toplu večeru svaki dan konzumira njih 28% (vikendom 37 posto), a hladnu 35% ispitanih.
Oko 40% obitelji uvijek zajedno jede, a 38% najčešće zajedno.
Gotovo petina od ukupno tisuću anketiranih građana, koje je agencija GfK ispitivala o prehrambenim navikama, uopće ne doručkuje, četvrtina njih ima tek dva obroka dnevno, a samo polovica ih kuha svaki ili gotovo svaki dan.
Prosječno se 80% obroka jede kod kuće – dnevno ili tjedno najčešće se neki obrok kupi u pekarnici (37%), 20% ispitanih koristi kantinu na poslu ili u školi, a po 10-tak % kupuje obroke u "fast foodu" ili restoranu, odnosno piceriji.
Od stranih kuhinja građani najviše preferiraju talijansku, i to bilo da se spravlja i konzumira kod kuće (43%) ili konzumira, odnosno naručuje iz restorana (31%), a slijede francuska, meksička pa kineska kuhinja.
Za pripremu obroka ispitanici najčešće koristi suncokretovo ulje, a slijedi maslinovo ulje, mast životinjskog podrijetla, maslac i margarin. Velika većina ispitanih (oko 90%) konzumira sve vrste mesa, polovica njih kuha svaki ili gotovo svaki dan, a oko 20% rijetko. Najpopularniji obroci sastavljeni su od povrća i mesa. Bijeli kruh ili pecivo svakodnevno konzumira više od polovice ispitanih, crni ili tamnije kombinacije kruha njih oko 30%, a integralne pekarske proizvode tek 19%.
Više od polovice ispitanih kolače i slatke kekse konzumira na dnevnoj ili tjednoj "bazi", a gotovo 60% to čini s čokoladom i sličnim proizvodima. Kavu svakodnevno konzumira 80% anketiranih, mlijeko 64%, obični jogurt 33%, a sir 30%.
Građanima je kao osnovna karakteristika hrane na prvom mjestu dobra kvaliteta i okus namirnica, a slijede niske cijene, domaće podrijetlo, da je hrana bez umjetnih boja i aroma, konzervansa i smanjenih masnoća, a bitno im je i da je od poznatog proizvođača ili marke te organskog podrijetla. Kao dvije najmanje važne karakteristike navode stranog proizvođača i atraktivno pakiranje.
GfK ističe i da su iz istraživanja vidljive i neke promjene u prehrambenim navikama ispitanika – jede se više voća i povrća, manje masna i suha hrana te "fast food", a pije se više tekućine. Oko 15-tak posto ispitanih navodi da uglavnom jede zdravije, redovitije, da konzumira manje kaloričnu i manje slađu hranu, jede manje kruha, pije manje gaziranih pića, piva i drugih alkoholnih pića.
Oko 40% obitelji uvijek zajedno jede, a 38% najčešće zajedno.
Gotovo petina od ukupno tisuću anketiranih građana, koje je agencija GfK ispitivala o prehrambenim navikama, uopće ne doručkuje, četvrtina njih ima tek dva obroka dnevno, a samo polovica ih kuha svaki ili gotovo svaki dan.
Prosječno se 80% obroka jede kod kuće – dnevno ili tjedno najčešće se neki obrok kupi u pekarnici (37%), 20% ispitanih koristi kantinu na poslu ili u školi, a po 10-tak % kupuje obroke u "fast foodu" ili restoranu, odnosno piceriji.
Od stranih kuhinja građani najviše preferiraju talijansku, i to bilo da se spravlja i konzumira kod kuće (43%) ili konzumira, odnosno naručuje iz restorana (31%), a slijede francuska, meksička pa kineska kuhinja.
Za pripremu obroka ispitanici najčešće koristi suncokretovo ulje, a slijedi maslinovo ulje, mast životinjskog podrijetla, maslac i margarin. Velika većina ispitanih (oko 90%) konzumira sve vrste mesa, polovica njih kuha svaki ili gotovo svaki dan, a oko 20% rijetko. Najpopularniji obroci sastavljeni su od povrća i mesa. Bijeli kruh ili pecivo svakodnevno konzumira više od polovice ispitanih, crni ili tamnije kombinacije kruha njih oko 30%, a integralne pekarske proizvode tek 19%.
Više od polovice ispitanih kolače i slatke kekse konzumira na dnevnoj ili tjednoj "bazi", a gotovo 60% to čini s čokoladom i sličnim proizvodima. Kavu svakodnevno konzumira 80% anketiranih, mlijeko 64%, obični jogurt 33%, a sir 30%.
Građanima je kao osnovna karakteristika hrane na prvom mjestu dobra kvaliteta i okus namirnica, a slijede niske cijene, domaće podrijetlo, da je hrana bez umjetnih boja i aroma, konzervansa i smanjenih masnoća, a bitno im je i da je od poznatog proizvođača ili marke te organskog podrijetla. Kao dvije najmanje važne karakteristike navode stranog proizvođača i atraktivno pakiranje.
GfK ističe i da su iz istraživanja vidljive i neke promjene u prehrambenim navikama ispitanika – jede se više voća i povrća, manje masna i suha hrana te "fast food", a pije se više tekućine. Oko 15-tak posto ispitanih navodi da uglavnom jede zdravije, redovitije, da konzumira manje kaloričnu i manje slađu hranu, jede manje kruha, pije manje gaziranih pića, piva i drugih alkoholnih pića.
You must be logged in to post a comment Login