U Hrvatskoj strip bio je dugo zanemaren, ali usprkos nezavidnoj situaciji našao je svoju vjernu publiku. Da bi se strip promicao kao deveta umjetnost i stvorio veći interes javnosti za njega, grupa entuzijasta prije jedanaest godina pokrenula je međunarodni festival stripa Crtani romani šou.
Od svog osnutka do danas festival je znatno pomogao domaćim izdavačima stripa da na tržište plasiraju svoja izdanja. Osim toga ljubitelji stripa mogu na jednom mjestu pronaći kvalitetna izdanja s područja bivše Jugoslavije.
Atraktivne izložbe i predavanja
Ovogodišnji 12. međunarodni festival stripa Crtani romani šou obilovao je bogatim i raznovrsnim programom.
U nazočnosti mnogobrojnih štovatelja i prijatelja prerano preminulog Edvina Biukovića festival svečano otvoren je izložbom njegovih nikad javno pokazanih radova. Edvin Biuković bio je jedan od najpoznatijih strip crtača ovih prostora, a svoj crtački talent pokazivao je vrlo rano. Osim stripova uspješno se bavio animiranim filmom i ilustracijama.
Uz ovu izložbu priređena je zajednička izložba originalnih radova Zorana Janjetova, Željka Paheka i Zorana Smiljanića.
Druženje s majstorima stripa
Veliki broj posjetitelja uživao je u druženju s gostima festivala, svjetski poznatim strip crtačima. Posebno zanimanje bilo je za njihova predavanja.
Zoran Janjetov kao strip crtač doživio je veliki uspjeh u Francuskoj, Americi i Koreji. Osim stripova bavio se ilustracijom i grafičkim dizajnom. Predavanjem Oko stripa predstavio je većinu svojih CD omota dizajniranih za izdavačku kuću Crammed iz Bruxellesa, ilustraciju naslovne stranice i stranice iz stripa OgreGod na kojem trenutno radi.
Kultni hrvatski strip crtač Igor Kordej održao je predavanje S onu stranu Tajne Povijesti. Na predavanju predstavio je svjetski poznati serijal Tajna povijest koji je nastao u suradnji s legedarnim strip scenaristom Jean Pierre Pecauom. Serijal Tajna povijest ima 30 albuma, a obrađuje povijest ljudske civilizacije od neolita do današnjih dana kroz četiri glavna lika. Međusobnom borbom za prevlast oni kreiraju povijest.Osobitost scenarija je što s elementima fantastike interpretira se povijest drugačije, a povijesne ličnosti imaju drugačiju ulogu od one koja je zapisana u povijesti.
Zanimljivo bilo je čuti kakav je položaj stripa u svijetu. Na francuskom tržištu izdaje se oko 3800 strip albuma godišnje. U toj zemlji strip tretira se kao umjetnost, a autori stripa imaju status ravnopravan ostalim umjetnicima. Osim toga u Francuskoj vodi se računa o pravima autora, što znači da ako autor ne da svoju suglasnost lik njegova stripa ne može se koristiti u reklamne svrhe ili u filmskoj industriji.
– Što se tiče dječjih stripova grafički su inovativni. U Americi i Kanadi koje zajedno čine ogromno tržište samo 0,1 posto populacije čita stripove, strip postao je beznačajan za to tržište. Za razliku od Francuske gdje svaki uzrast djece ima svoj kvalitetan strip, u Americi nema sustavne edukacije mlade publike stripom,- rekao je Igor Kordej.
U druženju s publikom poznati slovenski strip autor Zoran Smiljanić predstavio je novi povijesni serijal Meksikajnerji od 5 albuma. Riječ je o dobrovoljcima koji su se u 19. stoljeću borili u Meksiku.
Nagrada Mladenu Bjažiću
Udruga za popularizaciju hrvatskog stripa Art9 dodijelila je prvu nagradu Andrija Maurović za životno djelo novinaru i književniku Mladenu Bjažiću. Obrazloženje je kako je ne samo uveo strip u socijalizam, već je pokrenuo i bio urednik Plavog Vjesnika, najvažnijeg poslijeratnog strip lista u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji. Također je i vrhunski strip scenarist.
Prema riječima Mladena Bjažića ovo mu je veliko priznanje. Volio je strip još kao dječak, a kasnije je pomogao hrvatskom stripu da se razvije se. No ne samo stripu, nego i njegovim crtačima poput Žarka Bekera, Josipa Parmakovića, Ivice Bednjanca.
– Još i danas volim stripove, a posebno uživam u Maurovićevim crtežima, jer svaki njegov crtež ima karakter,-. rekao je Mladen Bjažić.
Od svog osnutka do danas festival je znatno pomogao domaćim izdavačima stripa da na tržište plasiraju svoja izdanja. Osim toga ljubitelji stripa mogu na jednom mjestu pronaći kvalitetna izdanja s područja bivše Jugoslavije.
Atraktivne izložbe i predavanja
Ovogodišnji 12. međunarodni festival stripa Crtani romani šou obilovao je bogatim i raznovrsnim programom.
U nazočnosti mnogobrojnih štovatelja i prijatelja prerano preminulog Edvina Biukovića festival svečano otvoren je izložbom njegovih nikad javno pokazanih radova. Edvin Biuković bio je jedan od najpoznatijih strip crtača ovih prostora, a svoj crtački talent pokazivao je vrlo rano. Osim stripova uspješno se bavio animiranim filmom i ilustracijama.
Uz ovu izložbu priređena je zajednička izložba originalnih radova Zorana Janjetova, Željka Paheka i Zorana Smiljanića.
Druženje s majstorima stripa
Veliki broj posjetitelja uživao je u druženju s gostima festivala, svjetski poznatim strip crtačima. Posebno zanimanje bilo je za njihova predavanja.
Zoran Janjetov kao strip crtač doživio je veliki uspjeh u Francuskoj, Americi i Koreji. Osim stripova bavio se ilustracijom i grafičkim dizajnom. Predavanjem Oko stripa predstavio je većinu svojih CD omota dizajniranih za izdavačku kuću Crammed iz Bruxellesa, ilustraciju naslovne stranice i stranice iz stripa OgreGod na kojem trenutno radi.
Kultni hrvatski strip crtač Igor Kordej održao je predavanje S onu stranu Tajne Povijesti. Na predavanju predstavio je svjetski poznati serijal Tajna povijest koji je nastao u suradnji s legedarnim strip scenaristom Jean Pierre Pecauom. Serijal Tajna povijest ima 30 albuma, a obrađuje povijest ljudske civilizacije od neolita do današnjih dana kroz četiri glavna lika. Međusobnom borbom za prevlast oni kreiraju povijest.Osobitost scenarija je što s elementima fantastike interpretira se povijest drugačije, a povijesne ličnosti imaju drugačiju ulogu od one koja je zapisana u povijesti.
Zanimljivo bilo je čuti kakav je položaj stripa u svijetu. Na francuskom tržištu izdaje se oko 3800 strip albuma godišnje. U toj zemlji strip tretira se kao umjetnost, a autori stripa imaju status ravnopravan ostalim umjetnicima. Osim toga u Francuskoj vodi se računa o pravima autora, što znači da ako autor ne da svoju suglasnost lik njegova stripa ne može se koristiti u reklamne svrhe ili u filmskoj industriji.
– Što se tiče dječjih stripova grafički su inovativni. U Americi i Kanadi koje zajedno čine ogromno tržište samo 0,1 posto populacije čita stripove, strip postao je beznačajan za to tržište. Za razliku od Francuske gdje svaki uzrast djece ima svoj kvalitetan strip, u Americi nema sustavne edukacije mlade publike stripom,- rekao je Igor Kordej.
U druženju s publikom poznati slovenski strip autor Zoran Smiljanić predstavio je novi povijesni serijal Meksikajnerji od 5 albuma. Riječ je o dobrovoljcima koji su se u 19. stoljeću borili u Meksiku.
Nagrada Mladenu Bjažiću
Udruga za popularizaciju hrvatskog stripa Art9 dodijelila je prvu nagradu Andrija Maurović za životno djelo novinaru i književniku Mladenu Bjažiću. Obrazloženje je kako je ne samo uveo strip u socijalizam, već je pokrenuo i bio urednik Plavog Vjesnika, najvažnijeg poslijeratnog strip lista u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji. Također je i vrhunski strip scenarist.
Prema riječima Mladena Bjažića ovo mu je veliko priznanje. Volio je strip još kao dječak, a kasnije je pomogao hrvatskom stripu da se razvije se. No ne samo stripu, nego i njegovim crtačima poput Žarka Bekera, Josipa Parmakovića, Ivice Bednjanca.
– Još i danas volim stripove, a posebno uživam u Maurovićevim crtežima, jer svaki njegov crtež ima karakter,-. rekao je Mladen Bjažić.
You must be logged in to post a comment Login