Nije sve što se prodaje u ljekarni pa čak i ono što se naziva lijekom uistinu djelotvorno. Ovu jednostavnu istinu otkrila je javnosti liječnica Lidija Gajski, autorica upravo objavljene knjige „Lijek ili priča o obmani“. Nakon više od 20 godina radnog iskustva 48-godišnja internistica u Domu zdravlja Zagreb Centar nedvosmisleno progovara o ogromnom utjecaju farmaceutske industrije na cjelokupni zdravstveni sustav.
– K liječniku možete doći potpuno zdravi, a iz ordinacije izaći s pet ili šest lijekova, osobito ako niste 20-godišnjakinja, već ste stariji. Lijekovi se danas ne propisuju samo za bolest, postali su dio prevencije bolesti. Međutim, manje je poznato da su njihovi pozitivni učinci u prevenciji često beznačajni, a uz to mogu i ugroziti zdravlje.
Trebaju li nam ti lijekovi?
U kategoriji prevencije Lidija Gajski ukazuje na više problematičnih područja. Evo tek nekih gdje bi potrošnja lijekova mogla biti manja:
Osteoporoza
Bolest je "pronađena" prije petnaestak godina. U žena koje nisu imale prijelom kostiju, učinak lijekova je zanemariv, a u onih koje jesu, vrlo skroman. Naročito je upitna nova vrsta terapije pomoću injekcija. Za čvrstoću kostiju čini se da je najbitnije što više se kretati, raznoliko jesti, ne pušiti i boraviti na suncu. Trebamo živjeti bez straha od prijeloma, koji nam je nametnut da bi se na nama zarađivalo.
Kolesterol
Žene ga uopće ne bi trebale spuštati jer su opservacijske studije koje su povezale razinu kolesterola i srčane bolesti i smrti pratile uglavnom muškarce. Lijekovi za smanjivanje ne utječu na dužinu života i šansu bolesti u žena te imaju štetne učinke koji su dijelom nepoznati jer sustav registracije nuspojava nije primjeren. Za neke od njih može se doznati tek na stranicama udruga potrošača toga lijeka.
HPV (humani papiloma virus)
Svjedoci smo da se diljem svijeta uvodi obavezno cijepljenje mladih djevojaka. Međutim, pravi dokazi o djelotvornosti cjepiva nedostaju, a rak grla maternice može se rješavati na učinkovitije i racionalnije načine (smanjenjem promiskuiteta među mladima, redovitim ginekološki pregledima).
Hepatitis B
Cijepljenje dojenčadi protiv hepatitisa B vrlo je problematično. Cjepivo je odobreno nakon kratkog praćenja, a riječ je o ulasku u imunološki sustav vrlo mladog organizma, gdje nam je još puno toga nepoznato i kasniji se štetni utjecaji ne mogu predvidjeti, niti isključiti.
Manipulacije farmaceutske industrije
Farmaceutsku industriju i njezin veliki utjecaj dr. Gajski drži najodgovornijom za prekomjernu potrošnju lijekova. Međutim, nije jedini krivac. Sustav zdravstva, osobito stavljanja lijekova na tržište, nije dovoljno transparentan. Agencije za lijekove pa i one najveće poput FDA (Američka uprava za hranu i lijekove) ili EMEA (Europska agencija za lijekove) nisu dovoljno jamstvo.
– Agencije za lijekove uglavnom se bave sigurnošću lijekova, a ne njihovom djelotvornošću. Osim toga nemaju ni sredstava, a ni vremena za dugotrajna istraživanja pa preuzimaju tvrdnje farmaceutske industrije koja manipulira metodologijom i interpretacijom istraživanja, tim više što klinička istraživanja mogu raditi samo velike farmaceutske tvrtke, jer ostali si to zbog velikih troškova ne mogu priuštiti.
Na tvrdnje liječnice Lidije Gajski koje se posljednjih dana mogu čuti u javnosti struka uglavnom nije reagirala. Neke je najviše zaboljela konstatacija da je farmaceutska industrija „kupila“ ne samo političare, nego i medicinske autoritete pa i „obične“ liječnike s obzirom da su distributeri farmaceutskih proizvoda redoviti posjetitelji doktorskih ordinacija.
Ka poboljšanju zdravstvenog sustava
Manje šokirani sličnim tvrdnjama su u anglosaksonskim zemljama gdje je razvijenije kritičko mišljenje.
– Vani postoji niz knjiga o ovoj problematici od „Overdosed America: The Broken Promise of American Medicine“ (Predozirana Amerika: Prekršena obećanja američke medicine) Johna Abramsona do brojnih drugih koje su mi bile poticaj da progovorim o našoj situaciji. Voljela bih kada bi mi se kolege istomišljenici javili. Zajedno bismo lakše mijenjali nepovoljno stanje. Treba inzistirati na većoj transparentnosti definiranja djelotvornosti lijekova i kvalitetnijem evidentiranju nuspojava. Uvjet za to je bitno smanjivanje utjecaja medicinske industrije na medicinska istraživanja, edukaciju i regulaciju.
Za sada podrška dr. Gajski stiže od bolesnika, odnosno laika i novinara. Od institucija, od pomoći je bilo Hrvatsko bioetičko društvo. Tako je i knjiga u izdanju Pergamene znatnim dijelom nastala u sklopu znanstvenog projekta „Zasnivanje integrativne bioetike“ koji vodi prof. dr Ante Čović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Cilj bioetike je traženje orijentira u moralnim dilemama koje se odnose na život.
– K liječniku možete doći potpuno zdravi, a iz ordinacije izaći s pet ili šest lijekova, osobito ako niste 20-godišnjakinja, već ste stariji. Lijekovi se danas ne propisuju samo za bolest, postali su dio prevencije bolesti. Međutim, manje je poznato da su njihovi pozitivni učinci u prevenciji često beznačajni, a uz to mogu i ugroziti zdravlje.
Trebaju li nam ti lijekovi?U kategoriji prevencije Lidija Gajski ukazuje na više problematičnih područja. Evo tek nekih gdje bi potrošnja lijekova mogla biti manja:
Osteoporoza
Bolest je "pronađena" prije petnaestak godina. U žena koje nisu imale prijelom kostiju, učinak lijekova je zanemariv, a u onih koje jesu, vrlo skroman. Naročito je upitna nova vrsta terapije pomoću injekcija. Za čvrstoću kostiju čini se da je najbitnije što više se kretati, raznoliko jesti, ne pušiti i boraviti na suncu. Trebamo živjeti bez straha od prijeloma, koji nam je nametnut da bi se na nama zarađivalo.
Kolesterol
Žene ga uopće ne bi trebale spuštati jer su opservacijske studije koje su povezale razinu kolesterola i srčane bolesti i smrti pratile uglavnom muškarce. Lijekovi za smanjivanje ne utječu na dužinu života i šansu bolesti u žena te imaju štetne učinke koji su dijelom nepoznati jer sustav registracije nuspojava nije primjeren. Za neke od njih može se doznati tek na stranicama udruga potrošača toga lijeka.
HPV (humani papiloma virus)
Svjedoci smo da se diljem svijeta uvodi obavezno cijepljenje mladih djevojaka. Međutim, pravi dokazi o djelotvornosti cjepiva nedostaju, a rak grla maternice može se rješavati na učinkovitije i racionalnije načine (smanjenjem promiskuiteta među mladima, redovitim ginekološki pregledima).
Hepatitis B
Cijepljenje dojenčadi protiv hepatitisa B vrlo je problematično. Cjepivo je odobreno nakon kratkog praćenja, a riječ je o ulasku u imunološki sustav vrlo mladog organizma, gdje nam je još puno toga nepoznato i kasniji se štetni utjecaji ne mogu predvidjeti, niti isključiti.
Manipulacije farmaceutske industrije
Farmaceutsku industriju i njezin veliki utjecaj dr. Gajski drži najodgovornijom za prekomjernu potrošnju lijekova. Međutim, nije jedini krivac. Sustav zdravstva, osobito stavljanja lijekova na tržište, nije dovoljno transparentan. Agencije za lijekove pa i one najveće poput FDA (Američka uprava za hranu i lijekove) ili EMEA (Europska agencija za lijekove) nisu dovoljno jamstvo.
– Agencije za lijekove uglavnom se bave sigurnošću lijekova, a ne njihovom djelotvornošću. Osim toga nemaju ni sredstava, a ni vremena za dugotrajna istraživanja pa preuzimaju tvrdnje farmaceutske industrije koja manipulira metodologijom i interpretacijom istraživanja, tim više što klinička istraživanja mogu raditi samo velike farmaceutske tvrtke, jer ostali si to zbog velikih troškova ne mogu priuštiti.
Na tvrdnje liječnice Lidije Gajski koje se posljednjih dana mogu čuti u javnosti struka uglavnom nije reagirala. Neke je najviše zaboljela konstatacija da je farmaceutska industrija „kupila“ ne samo političare, nego i medicinske autoritete pa i „obične“ liječnike s obzirom da su distributeri farmaceutskih proizvoda redoviti posjetitelji doktorskih ordinacija.
Ka poboljšanju zdravstvenog sustava
Manje šokirani sličnim tvrdnjama su u anglosaksonskim zemljama gdje je razvijenije kritičko mišljenje.
– Vani postoji niz knjiga o ovoj problematici od „Overdosed America: The Broken Promise of American Medicine“ (Predozirana Amerika: Prekršena obećanja američke medicine) Johna Abramsona do brojnih drugih koje su mi bile poticaj da progovorim o našoj situaciji. Voljela bih kada bi mi se kolege istomišljenici javili. Zajedno bismo lakše mijenjali nepovoljno stanje. Treba inzistirati na većoj transparentnosti definiranja djelotvornosti lijekova i kvalitetnijem evidentiranju nuspojava. Uvjet za to je bitno smanjivanje utjecaja medicinske industrije na medicinska istraživanja, edukaciju i regulaciju.Za sada podrška dr. Gajski stiže od bolesnika, odnosno laika i novinara. Od institucija, od pomoći je bilo Hrvatsko bioetičko društvo. Tako je i knjiga u izdanju Pergamene znatnim dijelom nastala u sklopu znanstvenog projekta „Zasnivanje integrativne bioetike“ koji vodi prof. dr Ante Čović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Cilj bioetike je traženje orijentira u moralnim dilemama koje se odnose na život.
You must be logged in to post a comment Login