O knjizi su govorili nakladnik Slavko Goldstein, publicisti Nenad Polimac i Nino Škrabe te književnik Miljenko Jergović.
Berković se intenzivno bavio političkim djelom Vlatka Mačeka te je smatrao kako je njegovo djelo nepravedno zaboravljeno, rekao je Goldstein.
"Govorio je kako je Maček bio najpopularniji i najuzorniji hrvatski političar," a svoju je knjigu do zadnjega dana prerađivao, dodao je Goldstein.
Polimac smatra kako je Berković knjigu vjerojatno radio kao predložak za kazališni komad, tv-seriju ili film, a Maček mu je bio "veliki muž koji je u prošlom stoljeću definirao ono što je najbolje za Hrvatsku".
Škrabe je ocijenio kako je Maček bez ispaljena metka uspio ostvariti Banovinu. "Nije mu bilo do podjele Bosne," a bio je prisiljen na ponudu uzmi ili ostavi, kazao je.
Miljenko Jergović je ocijenio kako je Berković bio "rasni tragediograf", koji se rodio u Beogradu i odrastao u Timočkoj krajini, koja je, smatra Jergović, bila krajnja istočna točka našeg svijeta. "Iza nje su Bugarska, Crno more i Kina te neki kosooki ljudi," rekao je, te dodao kako je Berković bio "jedan od rijetkih ljudi koje je u Zagrebu stigao upoznati".
"Berković je svoju osobnu priču transponirao u Mačeka i princa Pavla Karađorđevića," rekao je nadalje Jergović, dodavši kako se Berković, za razliku od velikih Hrvata, nije bojao Jugoslavije.
Napomenuvši kako je u dijelu knjige koja se bavi Mačekovim razgovorim s Krležom, "provalila poplava šarma", Jergović je rekao da autor u Mačekovu razgovoru sa Stepincem predstavlja najoštriju osudu uloge Alojzija Stepinca, izraženu nakon 1990.
"Stepinac je različit od onog koji nam se kao svetac nameće zadnjih 18 godina," ustvrdio je Miljenko Jergović.
Knjigu "Vlatko Maček – Tri razgovora – S knezom Pavlom, Miroslavom krležom i Alojzijem Stepincem" (149 str.) objavili su zagrebački nakladnici Europapress holding i Novi Liber. Knjiga je podijeljena u tri dijela, u kojima autor preko Vlatka Mačeka razgovara s knezom Pavlom Karađorđevićem, Miroslavom Krležom i Alojzijem Stepincem.
Filmski redatelj Zvonimir Berković (1928.-2009.) objavio je više knjiga, a među njima i knjigu novinskih kolumna "Pisma iz diletantije".
(Hina)
Berković se intenzivno bavio političkim djelom Vlatka Mačeka te je smatrao kako je njegovo djelo nepravedno zaboravljeno, rekao je Goldstein.
"Govorio je kako je Maček bio najpopularniji i najuzorniji hrvatski političar," a svoju je knjigu do zadnjega dana prerađivao, dodao je Goldstein.
Polimac smatra kako je Berković knjigu vjerojatno radio kao predložak za kazališni komad, tv-seriju ili film, a Maček mu je bio "veliki muž koji je u prošlom stoljeću definirao ono što je najbolje za Hrvatsku".
Škrabe je ocijenio kako je Maček bez ispaljena metka uspio ostvariti Banovinu. "Nije mu bilo do podjele Bosne," a bio je prisiljen na ponudu uzmi ili ostavi, kazao je.
Miljenko Jergović je ocijenio kako je Berković bio "rasni tragediograf", koji se rodio u Beogradu i odrastao u Timočkoj krajini, koja je, smatra Jergović, bila krajnja istočna točka našeg svijeta. "Iza nje su Bugarska, Crno more i Kina te neki kosooki ljudi," rekao je, te dodao kako je Berković bio "jedan od rijetkih ljudi koje je u Zagrebu stigao upoznati".
"Berković je svoju osobnu priču transponirao u Mačeka i princa Pavla Karađorđevića," rekao je nadalje Jergović, dodavši kako se Berković, za razliku od velikih Hrvata, nije bojao Jugoslavije.
Napomenuvši kako je u dijelu knjige koja se bavi Mačekovim razgovorim s Krležom, "provalila poplava šarma", Jergović je rekao da autor u Mačekovu razgovoru sa Stepincem predstavlja najoštriju osudu uloge Alojzija Stepinca, izraženu nakon 1990.
"Stepinac je različit od onog koji nam se kao svetac nameće zadnjih 18 godina," ustvrdio je Miljenko Jergović.
Knjigu "Vlatko Maček – Tri razgovora – S knezom Pavlom, Miroslavom krležom i Alojzijem Stepincem" (149 str.) objavili su zagrebački nakladnici Europapress holding i Novi Liber. Knjiga je podijeljena u tri dijela, u kojima autor preko Vlatka Mačeka razgovara s knezom Pavlom Karađorđevićem, Miroslavom Krležom i Alojzijem Stepincem.
Filmski redatelj Zvonimir Berković (1928.-2009.) objavio je više knjiga, a među njima i knjigu novinskih kolumna "Pisma iz diletantije".
(Hina)
In this article:
Click to comment
You must be logged in to post a comment Login