Volimo ljeto zbog mora, lagane odjeće, dugih dana i bezbrižnosti koje sa sobom donosi. No, koliko smo zaista bezbrižni ljeti? Ose, komarci, crne udovice, poskoci, meduze, krpelji, stršljeni… samo su neke od prijetnji najbezbrižnijeg godišnjeg doba.
No, nema mjesta panici. Bitno je poduzeti preventivne mjere kakao vas neka od ovih beštija ne bi “okusila”, a ako se to i dogodi, znati pravilno i na vrijem reagirati, kako biste umanjili potencijalnu štetu.
Danas govorimo o stršljenima koji su ljeti vrlo aktivni. Problem je što vole sagraditi gnijezdo u objektima ili u blizini objekata u kojima borave ljudi. Za razliku od pčela, stršljeni znaju napasti bez povoda, osobito ako su u potrazi za hranom.
No, utješna je činjenica da ubod stršljena nije toliko opasan koliko se misli. Osim u slučaju ako ste na njega alergični.
Stršljen prilikom uboda ispušta manje otrova od pčele i sam taj otrov je slabiji. No, s obzirom na veličinu njegovog žalca, ubod je puno bolniji.
Kako otjerati stršljene?
Kako biste spriječili da se nastane u vašoj blizini, na mjesta gdje mislite da bi mogli izgraditi gnijezdo, postavite umjetna gnijezda koja ćete izraditi od papira, isplesti ili kupiti već gotova. Stršljeni su vrlo teritorijalni i neće krenuti graditi gnijezdo na prostoru na kojem ono već postoji.
Također, ne ostavljate hranu na otvorenom, osobito ne voće jer ih ono privlači. Ne ostavljate niti vodu, ne gradite dekorativna jezerca ili fontane jer je voda stajaćica pravi mamac za insekte.
Zatvarajte kante za smeće.
Privlači ih i ljudski znoj te intenzivni mirisi pa vodite računa i o tome.
Što učiniti ako vas stršljen ubode?
Mjesto uboda dezinfiicirajte i na njega odmah stavite hladni oblog ili kockicu leda. Ako imate pri ruci, namažite ga antihistaminskom ili kortikosteroidnom kremom,
Ako se jave simptomi alergijske reakcije, a ti su: urtikarija, otežano disanje, tahikardija, malaksalost, mučnina, povraćanje i jako oticanje, odmah potražite liječničku pomoć. Najteži oblik alergijske reakcije je anafilaktički šok.
Medicinsku pomoć bi trebalo potražiti i u slučaju ako vas stršljen ubode u vrat, jezik ili glavu, a kako bi se spriječilo oticanje.
Stršljeni su korisni
I za kraj, iako ih se možda bojimo i njihov ubod boli, a može biti i opasan, stršljeni imaju važnu ulogu u ekosustavu. Čiste prirodu jer jedu strvine, trulo voće i povrće.
Love i jedu druge insekte i štetočine – komarce, lisne uši, gusjenice, paukove… Ustvari svoje ličinke hrane proteinima drugih kukaca i lešina.
Oni su i oprašivači, poput pčela, ali u manjoj mjeri. U konačnici i oni su nekome hrana – šišmišima, pticama i insektima većim od njih.
Možda vas iznenadi ovaj podatak, ali u Njemačkoj, a navodno i u Austriji i Švicarskoj, stršljeni su zaštićena vrsta.
