Veliki zaokret na tržištu rabljenih vozila. U odnosu na prvih jedanaest mjeseci prošle godine, u ovoj je registrirano gotovo 60 posto manje rabljenih vozila. Takav trend smanjio je ukupno tržište automobila, ali se s druge strane odrazio na povećanje broja kupaca novih vozila.
Velika potražnja za jeftinijim vozilima
Najveće povećanje bilježe nova vozila nižeg cjenovnog razreda te marke koje su se raznovrsnim akcijama i većim promocijskim aktivnostima prilagodile tržišnim zahtjevima. Čak 70 posto od ukupnog broja novih vozila odlazi na benzinske agregate, dok je svaki treći kupljeni automobil s dizelskim motorom.
Ako domaće tržište usporedimo s drugim tranzicijskim državama, najsličnija su nam ona Slovenije, Poljske i Češke s oko 10 posto porasta. Najveći porast zabilježen je u Slovačkoj za gotovo 20 posto, dok Latvija predvodi „gubitaše“ sa 38 posto manje registriranih vozila.
Različiti (ne)uspjesi prisutni su i na ostalim europskim tržištima. Od najvećih, jedino su Njemačka i Francuska u minimalnom porastu, dok je najveći pad od čak 24 posto zabilježen u Španjolskoj. U Islandu, zemlji gdje se najviše osjećaju posljedice financijske krize, godišnja prodaja smanjena je za 35 posto, a samo posljednji mjesec bilježi pad od čak 85 posto.
Ford najveći dobitnik
U Hrvatskoj na prvih pet mjesta nema iznenađenja. Hrvati i dalje najviše vole Opelove modele koji čine 13,3 posto tržišta. Od drugog do petog mjesta su Renault, Volkswagen, Peugeot i Škoda. Najveći ovogodišnji dobitnik je Ford, koji je u usporedbi sa istim periodom prošle godine, uspio povećati prodaju za 5,7 posto ili 1461 vozilo.
Zanimljiv je podatak da je ove godine registrirano gotovo tri stotine različitih modela, a među dvadeset najprodavanijih, njih jedanaest dolazi iz skupine malih vozila. Hrvati i dalje najviše vole Opel Astru, Renault Clio i Škodu Octaviju.
Velika potražnja za jeftinijim vozilima
Najveće povećanje bilježe nova vozila nižeg cjenovnog razreda te marke koje su se raznovrsnim akcijama i većim promocijskim aktivnostima prilagodile tržišnim zahtjevima. Čak 70 posto od ukupnog broja novih vozila odlazi na benzinske agregate, dok je svaki treći kupljeni automobil s dizelskim motorom.
Ako domaće tržište usporedimo s drugim tranzicijskim državama, najsličnija su nam ona Slovenije, Poljske i Češke s oko 10 posto porasta. Najveći porast zabilježen je u Slovačkoj za gotovo 20 posto, dok Latvija predvodi „gubitaše“ sa 38 posto manje registriranih vozila.
Različiti (ne)uspjesi prisutni su i na ostalim europskim tržištima. Od najvećih, jedino su Njemačka i Francuska u minimalnom porastu, dok je najveći pad od čak 24 posto zabilježen u Španjolskoj. U Islandu, zemlji gdje se najviše osjećaju posljedice financijske krize, godišnja prodaja smanjena je za 35 posto, a samo posljednji mjesec bilježi pad od čak 85 posto.
Ford najveći dobitnik
U Hrvatskoj na prvih pet mjesta nema iznenađenja. Hrvati i dalje najviše vole Opelove modele koji čine 13,3 posto tržišta. Od drugog do petog mjesta su Renault, Volkswagen, Peugeot i Škoda. Najveći ovogodišnji dobitnik je Ford, koji je u usporedbi sa istim periodom prošle godine, uspio povećati prodaju za 5,7 posto ili 1461 vozilo.
Zanimljiv je podatak da je ove godine registrirano gotovo tri stotine različitih modela, a među dvadeset najprodavanijih, njih jedanaest dolazi iz skupine malih vozila. Hrvati i dalje najviše vole Opel Astru, Renault Clio i Škodu Octaviju.
In this article:automobili, nova vozila, rabljena vozila, tranzicijske zemlje, tržište
Click to comment
You must be logged in to post a comment Login