Muzej za umjetnost i obrt na čelu sa svojom kustosicom zbirke satova Vesnom Lovrić Plantić postavio je dosad najveću izložbu starih satova u Hrvatskoj.
Izložba donosi čak 189 satova podijeljenih u cjeline po različitosti u tipu, obliku, motivu, pa i strukturi, a izrađivani su od 17. do 20. stoljeća.
Mnogi od njih ne rade, no time njihova ljepota nije umanjena. Dapače, svaki izložak donosi kompleksnu sliku vremena, ukusa i stila u umjetnosti i društvu. Svaki sat je svoja priča i zbog toga neprocjenjiv. Ipak, da ih procjenjujemo nabrojali bismo se novčanica u stranim valutama, pa se smatra da je najskuplji primjerak na izložbi koji prikazuje prvi let balonom, na tržištu umjetnina preko 100 tisuća eura.
Satovi tada nisu bili ono na što smo navikli danas, jeftini, jednostavni i funkcionalni, već su bili prava mala umjetnička djela. Tako ih imamo u stilovima od baroknog, klasicističkog, empire, bidermajer, neostilova, secesije, art decoa. Od materijala tu je mnogo skupocjenih poput kornjačevine, pozlaćene bronce, mjeda, mramora itd.
– Dvije trećine izloženih satova su iz zbirke MUO-a, a ostali su iz muzeja iz Varaždina i Osijeka i Muzeja Grada Zagreba. Dakle, svi su iz kontinentalne Hrvatske što govori o urarskoj tradiciji preuzetoj iz Austrije, Mađarske, Njemačke odakle su satovi ili otkupljivani ili su se urari doseljavali i s vremenom pohrvatili,- o tradiciji proizvodnje satova u Hrvatskoj kaže kustosica izložbe Vesna Lovrić Plantić.
Sat s jednom kazaljkom
Najstariji sat na izložbi seže u sredinu 17.stoljeća i ima samo jednu kazaljku. Tada je razvitak mehanike bio prejednostavan da bi satovi bili jako precizni, pa je bilo moguće odrediti tek u kojem se satu u danu nalazimo. Toliko su bili neprecizni da su čak kasnili i po sat vremena u danu.
– Prvi mehanički satovi nastaju u 13.stoljeću u europskim zemljama Italiji i Engleskoj i to kao veliki javni satovi u crkvenom ili gradskom tornju. Prije njih postojali su samo sunčani i pješčani satovi kao jedini mjerači vremena,- za She.hr priča kustosica Vesna, vjerojatno jedna od osoba za koje možemo reći da su najbolji poznavatelji starih satova u Hrvatskoj.
Razlog zbog kojeg su satovi postali privatna stvar i dobili manji oblik jest pojava preciznijih obaveza, gradova, industrije, odnosno napuštanje zemljoradnje. Pojavom zanimanja poput pekara, prijevoznika, tvorničara odnosno ranih smjena, postale su potrebne budilice.
– Tabernakul satovi iz druge polovine 19. stoljeća imali su budilicu, jednostavniji su po obliku, a imali su i ručkicu pa su se svaku večer nosili u sobu i služili kao budilica, a po danu bili u salonu,- priča naša sugovornica.
Statusni simbol
Satovi koje možemo vidjeti na izložbi mahom su kućni satovi vezani uz reprezentativne prostore plemićkih i građanskih kuća i stanova. Ima ih zaista raznih oblika i prije svega govore o bogatstvu, ali i ukusu njihovih vlasnika kojima je sat bio jedan od važnijih statusnih simbola.
– Satovi su kroz cijelu povijest bili vezani uz status, pa je tako i danas. Nekoć je to bilo za kućne satove kakve vidimo na izložbi, a danas je više uz ručne. Naime, nakon stoljeća zaborava i kvarcnih satova, oni na navijanje se vraćaju u modu. Danas su najskuplji, a svatko tko može i drži do svog stila priuštit će si upravo takav sat,- današnju modu komentira kustosica.
Mnogi od starih satova koje možemo vidjeti imaju i zabavljačku dimenziju pa tako od najtipičnijih možemo vidjeti ”sat-kukavicu”, zatim tu je ”sat-džuboks” podni sat koji sa sobom ima spremište valjaka koje se poput CD-ova umeću u glavno tijelo sata.
Izložbu možete posjetiti svakim danom osim ponedjeljka do 15. veljače, a preporučili bismo je svima, od najmlađih do najstarijih, jer će uživati u tajnama vremena koje udomljeni satovi čuvaju.
Izložba donosi čak 189 satova podijeljenih u cjeline po različitosti u tipu, obliku, motivu, pa i strukturi, a izrađivani su od 17. do 20. stoljeća.
Mnogi od njih ne rade, no time njihova ljepota nije umanjena. Dapače, svaki izložak donosi kompleksnu sliku vremena, ukusa i stila u umjetnosti i društvu. Svaki sat je svoja priča i zbog toga neprocjenjiv. Ipak, da ih procjenjujemo nabrojali bismo se novčanica u stranim valutama, pa se smatra da je najskuplji primjerak na izložbi koji prikazuje prvi let balonom, na tržištu umjetnina preko 100 tisuća eura.
Satovi tada nisu bili ono na što smo navikli danas, jeftini, jednostavni i funkcionalni, već su bili prava mala umjetnička djela. Tako ih imamo u stilovima od baroknog, klasicističkog, empire, bidermajer, neostilova, secesije, art decoa. Od materijala tu je mnogo skupocjenih poput kornjačevine, pozlaćene bronce, mjeda, mramora itd.– Dvije trećine izloženih satova su iz zbirke MUO-a, a ostali su iz muzeja iz Varaždina i Osijeka i Muzeja Grada Zagreba. Dakle, svi su iz kontinentalne Hrvatske što govori o urarskoj tradiciji preuzetoj iz Austrije, Mađarske, Njemačke odakle su satovi ili otkupljivani ili su se urari doseljavali i s vremenom pohrvatili,- o tradiciji proizvodnje satova u Hrvatskoj kaže kustosica izložbe Vesna Lovrić Plantić.
Sat s jednom kazaljkom
Najstariji sat na izložbi seže u sredinu 17.stoljeća i ima samo jednu kazaljku. Tada je razvitak mehanike bio prejednostavan da bi satovi bili jako precizni, pa je bilo moguće odrediti tek u kojem se satu u danu nalazimo. Toliko su bili neprecizni da su čak kasnili i po sat vremena u danu.
– Prvi mehanički satovi nastaju u 13.stoljeću u europskim zemljama Italiji i Engleskoj i to kao veliki javni satovi u crkvenom ili gradskom tornju. Prije njih postojali su samo sunčani i pješčani satovi kao jedini mjerači vremena,- za She.hr priča kustosica Vesna, vjerojatno jedna od osoba za koje možemo reći da su najbolji poznavatelji starih satova u Hrvatskoj.
Razlog zbog kojeg su satovi postali privatna stvar i dobili manji oblik jest pojava preciznijih obaveza, gradova, industrije, odnosno napuštanje zemljoradnje. Pojavom zanimanja poput pekara, prijevoznika, tvorničara odnosno ranih smjena, postale su potrebne budilice.
– Tabernakul satovi iz druge polovine 19. stoljeća imali su budilicu, jednostavniji su po obliku, a imali su i ručkicu pa su se svaku večer nosili u sobu i služili kao budilica, a po danu bili u salonu,- priča naša sugovornica.
Statusni simbol
Satovi koje možemo vidjeti na izložbi mahom su kućni satovi vezani uz reprezentativne prostore plemićkih i građanskih kuća i stanova. Ima ih zaista raznih oblika i prije svega govore o bogatstvu, ali i ukusu njihovih vlasnika kojima je sat bio jedan od važnijih statusnih simbola.
– Satovi su kroz cijelu povijest bili vezani uz status, pa je tako i danas. Nekoć je to bilo za kućne satove kakve vidimo na izložbi, a danas je više uz ručne. Naime, nakon stoljeća zaborava i kvarcnih satova, oni na navijanje se vraćaju u modu. Danas su najskuplji, a svatko tko može i drži do svog stila priuštit će si upravo takav sat,- današnju modu komentira kustosica.
Mnogi od starih satova koje možemo vidjeti imaju i zabavljačku dimenziju pa tako od najtipičnijih možemo vidjeti ”sat-kukavicu”, zatim tu je ”sat-džuboks” podni sat koji sa sobom ima spremište valjaka koje se poput CD-ova umeću u glavno tijelo sata.
Izložbu možete posjetiti svakim danom osim ponedjeljka do 15. veljače, a preporučili bismo je svima, od najmlađih do najstarijih, jer će uživati u tajnama vremena koje udomljeni satovi čuvaju.
You must be logged in to post a comment Login