Iako nas političari i gospodarstvenici stalno upozoravaju na ekonomsku krizu, već prvi vikend u studenom su trgovačke centre pohodili deseci tisuća ljudi.
– Ti prividno nelogični pokazatelji, uzevši u obzir nadolazeću financijsku krizu i recesiju, samo potvrđuju u kolikoj je mjeri potrošačka kultura prisutna u suvremenim društvima. I Hrvatska je dio te priče- shopping je zaživio, te postao nezamjenljiv dio naše svakodnevice. Očigledno da je potreban još šokantniji pad standarda kako bi se to promijenilo, ističe docent Hajrudin Hromadžić, suradnik zagrebačkog Filozofskog fakulteta na Odsjeku za sociologiju.
Kupi! Kupi! Kupi!
Blagdani su najbolji primjer kako je „šopingholizam“ zavladao svijetom. Naime, osim što sami osjećamo potrebu da kupujemo, još nas i reklame potiču na to. Zadnjih nekoliko desetljeća deformiralo se značenje blagdana – umjesto da ih obilježavamo izmjenom ljubavi, razumijevanja i veselja sa svojom najbližima, mi odlazimo u „obiteljski shopping“.
– Ti su fenomeni zapravo sve više određeni formom pukog darivanja – "što skuplje, to bolje". Sve su manje prepoznatljivi kao oblik tradicionalnog, skromnošću prožetog, obilježavanja blagdana. Ne kupovanje i ne darivanje u blagdanskim periodima tako se danas smatra gotovo nemoralnim, društveno nedopustivim i socijalno-marginalnim, navodi Hromadžić.
Dodaje, da je Dan zaljubljenih, Valentinovo, naprosto izmišljen praznik, prožet tržišno-ideološkim atributima darivanja kao prividnog znaka emocionalne pažnje i partnerske skrbi, te smješten upravo u kalendarskom razdoblju koje popunjava blagdansku vremensku rupu na prijelazu iz zime u proljeće,
"Šopingholizam" – bolest potrošačkog društva
„Šopingholizam“ se manifestira kao nezaustavljivi i često besmisleni nagon za kupovanjem, što rezultira gomilanjem bespotrebne, suvišne odjeće i drugih stvari.
No, još problematičnije posljedice su ozbiljni psihološki, financijski i obiteljski problemi, depresija, ogromni dugovi te raspad ljubavnih veza.
– Prema mišljenju talijanskog doktora Rosaria Sorrentina, koji proučava taj fenomen iz neurološke perspektive, čovjek koji pati od potrebe za nekontroliranim trošenjem, ispred izloga osjeća tjeskobu, nekontrolirani strah, nervozu i brigu, što se može smiriti samo nakon što nešto kupi, ističe Hromadžić.
Naglasio je statistike, koje pokazuju da se postotak ljudi bolesno ovisnih o kupovanju kreće između pet i osam posto.
– Ti prividno nelogični pokazatelji, uzevši u obzir nadolazeću financijsku krizu i recesiju, samo potvrđuju u kolikoj je mjeri potrošačka kultura prisutna u suvremenim društvima. I Hrvatska je dio te priče- shopping je zaživio, te postao nezamjenljiv dio naše svakodnevice. Očigledno da je potreban još šokantniji pad standarda kako bi se to promijenilo, ističe docent Hajrudin Hromadžić, suradnik zagrebačkog Filozofskog fakulteta na Odsjeku za sociologiju.
Kupi! Kupi! Kupi!
Blagdani su najbolji primjer kako je „šopingholizam“ zavladao svijetom. Naime, osim što sami osjećamo potrebu da kupujemo, još nas i reklame potiču na to. Zadnjih nekoliko desetljeća deformiralo se značenje blagdana – umjesto da ih obilježavamo izmjenom ljubavi, razumijevanja i veselja sa svojom najbližima, mi odlazimo u „obiteljski shopping“.
– Ti su fenomeni zapravo sve više određeni formom pukog darivanja – "što skuplje, to bolje". Sve su manje prepoznatljivi kao oblik tradicionalnog, skromnošću prožetog, obilježavanja blagdana. Ne kupovanje i ne darivanje u blagdanskim periodima tako se danas smatra gotovo nemoralnim, društveno nedopustivim i socijalno-marginalnim, navodi Hromadžić.
.jpg)
Dodaje, da je Dan zaljubljenih, Valentinovo, naprosto izmišljen praznik, prožet tržišno-ideološkim atributima darivanja kao prividnog znaka emocionalne pažnje i partnerske skrbi, te smješten upravo u kalendarskom razdoblju koje popunjava blagdansku vremensku rupu na prijelazu iz zime u proljeće,
"Šopingholizam" – bolest potrošačkog društva
„Šopingholizam“ se manifestira kao nezaustavljivi i često besmisleni nagon za kupovanjem, što rezultira gomilanjem bespotrebne, suvišne odjeće i drugih stvari.
No, još problematičnije posljedice su ozbiljni psihološki, financijski i obiteljski problemi, depresija, ogromni dugovi te raspad ljubavnih veza.
– Prema mišljenju talijanskog doktora Rosaria Sorrentina, koji proučava taj fenomen iz neurološke perspektive, čovjek koji pati od potrebe za nekontroliranim trošenjem, ispred izloga osjeća tjeskobu, nekontrolirani strah, nervozu i brigu, što se može smiriti samo nakon što nešto kupi, ističe Hromadžić.
Naglasio je statistike, koje pokazuju da se postotak ljudi bolesno ovisnih o kupovanju kreće između pet i osam posto.
You must be logged in to post a comment Login