Iako nam je san svima potreban, mnogi ne uspijevaju svaku noć se kvalitetno naspavati i često se bude umorni i tromi. I vama se to događa, zar ne?
Smatra se da 30% populacije pati od poremećaja spavanja. Nedostatak sna vrlo brzo dovodi do smanjenja koncentracije, brzine reakcija, sposobnosti opažanja i pamćenja, do povećanja nervne iscrpljenosti, fizičkog umora, pretjerane razdražljivosti. Oni koji spavaju samo četiri sata dnevno imaju pokrete usporene za 45%. Ako se ne spava 48 sati, vid je poremećen, a poslije tri dana bez sna ljudi gube pamćenje i imaju halucinacije.
Dugoročni manjak sna slabi imunosni sustav pa je organizam podložan infekcijama. Manjak sna utječe i na pojavu i razvoj dijabetesa, gojaznosti te pogoduje razvoju kancerogenih oboljenja, prije svega dojke.
Sljedeća stanja upućuju na poremećaj spavanja:
- buđenje s osjećajem umora nakon sedam ili osam sati spavanja
- spontano padanje u san za vrijeme sastanaka i društvenih događanja
- neugodan osjećaj gmizanja i trnci u nogama praćeni neodoljivom potrebom za pomicanjem nogu, pogotovo ako se javljaju nakon lijeganja u krevet
- vrlo glasno hrkanje i nemiran san
Ako je bilo koje od tih stanja prisutno možda se radi o poremećaju spavanja ili nekom medicinskom stanju povezanom s tim poremećajem, čije izlječenje čovjeku može u zaista promijeniti život.
Loše navike možete promijeniti
Ako često ne možete zaspati, možda niste usvojili naviku opuštanja sat vremena prije nego što odete u krevet.
Trebali biste moći lako zaspati čim legnete u krevet, a ako to nije slučaj, moguće je da sami sabotirate spavanje gledanjem televizije prije spavanja, spavanjem tijekom dana ili pijenjem kave popodne.
U mraku tijelo proizvodi melatonin koji nam pomaže da zaspimo, dok uz svjetlo proizvodi kortizol koji nas razbuđuje pa je navečer dobro izbjegavati jako osvijetljene prostore.
Ako to ne pomogne, razlog nesanice može biti i hormonalna neravnoteža zbog policističnih jajnika, prekomjernog rada štitne žlijezde, depresije i anksioznih poremećaja.
Buđenje noću je također loš znak, a za to je često kriv stres. Osjećaj anksioznosti i problemi na nas utječu i kad se odmaramo jer stres povećava nivo kortizola u tijelu.
Alkohol također nije dobra ideja prije kreveta jer neke ljude može razbuditi, kao ni premalo sati sna.
Iako s mnogi kunu da im je nekoliko sati sna dovoljno, nitko ne može dugoročno tako živjeti pa je važno svaku noć spavati od sedam do devet sati.
