Connect with us

Hi, what are you looking for?

She.hrShe.hr

Savjeti stručnjaka

Sigurno rješenje za bolove u vratu i leđima

Višesatni rad za kompjuterom, dugotrajna vožnja automobilom i tjelesna neaktivnost samo su neki od faktora koji potiču mehaničke poremećaje struktura vratne kralježnice i kao rezultat svega toga javlja se bol u leđima.

Moderan, sjedilački i užurban način života dovodi do činjenice da u današnje vrijeme svaka druga osoba ima problema s bolom u leđima, bilo u vratu ili u donjem lumbalnom dijelu leđa. Višesatni rad za kompjuterom, dugotrajna vožnja automobilom i tjelesna neaktivnost samo su neki od faktora koji potiču mehaničke poremećaje struktura vratne kralježnice i kao rezultat svega toga javlja se bol u leđima.

Bol u vratu ili cervikalni bolni sindrom

Cervikalni bolni sindrom je sve češći jer imamo puno novih radnih mjesta koja se odvijaju sjedeći. Akutna bol u vratu relativno je čest problem, u svakom trenutku zahvaća oko 10-15 % populacije, a kod 40 % osoba pojavi se barem jednom godišnje. Žene statistički značajno učestalije obolijevaju od bolnog sindroma vrata u odnosu na muškarce koji manje osjećaju bol u vratu.

Tijekom zauzimanja neadekvatnog položaja glava je nagnuta naprijed, što napreže ili opterećuje zadnju stranu vrata gdje se nalaze mišići, tetive, ligamenti, mali zglobovi i pršljenski diskovi. U vratnom dijelu kralježnice često se javljaju neugodne bolne epizode koje mogu biti uzrokovane iznenadnim naglim pokretom, ali i općenito lošim držanjem tijela. Iza bolnih senzacija u vratu najčešće se kriju degenerativne promjene. One su ujedno najčešći uzrok cervikobrahijalnog sindroma, a započinju vrlo rano, već oko tridesete godine života. Pretežno se javljaju na mjestima gdje je kičma najopterećenija, odnosno na mjestima gdje dolazi do prelaza segmenta koji je dobro savitljiv u segment koji je slabije savitljiv (prelaz cervikalnog u torakalni dio kičme).

Cervikobrahijalni bolni sindrom

Kada se javi samo bol u vratu onda se radi o cervikalnom bolnom sindrom, a kada se bol iz vrata širi u jednu ili obje ruke, u pitanju je cervikobrahijalni bolni sindrom. Cervikobrahijalni splet nerava prolazi na svom putu do grananja u ruke kroz više uskih anatomskih prolaza u kojima može biti iritiran, naročito nakon involucijski promjena mišića odgovornih za održavanje tih prolaza te uslijed određenih položaja (tijekom rada, spavanja). Glavna tegoba je bol radikularnog tipa koja se širi niz cijelu ruku. Bol u vratu i u rukama može biti izolirani znak ili se javlja s trncima tj. parestezijama u prstima šaka. U dijagnostici srednje mjesto zauzimaju anamneza i fizikalni pregled, koji se prema potrebi mogu nadopuniti radiološkim pretragama, elektromioneurografijom, kompjutoriziranom tomografijom, magnetnom rezonancom, ultrazvukom i laboratorijskim pretragama. Ako se tijekom fizikalnog pregleda posumnja na povredu korijena spinalnog živca (smanjenje osjećaja u koži, trnci  ili radikularno širenje bola duž ruke), fizikalni pregled se dopunjava i neurološkim pregledom tokom kojeg se ispituje osjećaj, refleksi, mišićna snaga i trofičke promjene muskulature.

Statistički podaci pokazuju da prevalencija bolnih sindroma vratne kičme varira između 26 i 71%, dok prevalencija dvanaestomjesečnih kontinuiranih tegoba iznosi između 30 i 50%. Studije pokazuju da 14% ljudi koji imaju konični bol u vratu ima izrazito jaku bol koja u znatnoj mjeri remeti svakodnevne aktivnosti bolesnika te ima direktan nepovoljan utjecaj na njihov ekonomski, društveni i zdravstveni status. Poznato je nadalje da 15% bolesnika koji u bolnici provode fizikalnu rehabilitaciju te 30% bolesnika koji idu kiropraktičarima ima bol u vratu i pati od bolnog sindroma vratne kičme. Incidencija bolnih stanja grudne kičme iznosi 3 do 26%, dok je njihova prevalencija između 5 i 34%. Usprkos nižoj prevalenciji sindroma uzrokovanih od strane grudne kičme u odnosu na vratnu i lumbalnu kičmu, stupanj invalidnosti uzrokovan bolnim sindromima grudne kičme sličan je onom kod bolesti ostalih dijelova kičme.
Najčešće zahvaćeni nivoi na kojima se događa hernijacija diska na vratnoj kičmi su C6/C7 (45 do 60% slučajeva), C5/C6 (20 do 25% slučajeva), a potom C4/C5 i C7/Th1 koji se događaju u 10% slučajeva.

Protruzija diska

Ako je riječ o protruziji intervertebralnog diska, indicirana je trakcija kojom se postiže proširenje intervertebralnih prostora, smanjuje iritacija spinalnog korijena, uklanja bol i ostale simptome te se sprječava razvoj adhezija i većih povreda živca. Trakcija se provodi kontinuirano ili intermitentno, a treba djelovati u smjeru uzdužne ose kičme, što se postiže postavljanjem bolesnika u položaj ispružene vratne lordoze . Trakcija je pasivna terapijska metoda koja se sastoji od istezanja određenih dijelova tijela primjenom mehaničke sile koja se kontrole od strane trakcione jedinice DTS . Drugi su nazivi za trakciju ekstenzija, distrakcija i dekompresijska terapija.

Trakcija elongira kičmu, mišiće i ligamente, povećava međupršljenski prostor, zglobne površine međupršljenskih zglobova i međupršljenske otvore. Sve ovo dovodi do relaksacije paravertebralnih mišića, do smanjenja izbočenja herniranog diska i smanjenja pritiska na korijen spinalnog živca u području međupršljenskog otvora. Rezultati trakcije zavise od sile i od smjera djelovanja sile, dužini trajanja pojedinačne trakcije i broju dekompresijskih terapija, anatomskim obilježjima bolesnika te o vrsti uređaja. Trajanje i smjer primjene sila zavise od patologije (hernija diska, artroza, mišićni grč), dijelu kičme u kojem je patološki proces prisutan, težini i položaju dijela tijela koji se liječi, vrsti trakcije (kontinuirana, intermitentna), pacijentovom stanju (pol, dob, opće zdravstveno stanje) i pacijentovoj podnošljivosti.

Bol u kičmi i bolovi u donjem dijelu leđa

Bol u grudnoj torakalnoj kičmi se javlja najčešće kod pacijenata koji imaju kifotično ili skoliotično držanje. Kifotično držanje je položaj tijela prilikom kojeg su leđa povijena ka naprijed. Ovaj položaj se opisuje kao „pogrbljenost“ i dolazi do loše statike cijelog kičmenog stuba, glava ide ka naprijed, ramena su povijena ka naprijed , dok je lumbalna fiziološka lordoza ispravljena. Vremenom kifotično držanje dovodi stanja bol u donjem dijelu leđa.

Prilikom ovakvog kifotičnog držanja dolazi vremenom do degenerativnih promjena i uklještenja međurebrenih živaca torakalne kičme. Bol u donjem dijelu leđa se širi iz grudne (torakalne) kičme od mjesta gdje je živac ukliješten pojasasto duž regije koju taj živac inervira. Drugo stanje je skoliotično držanje koje podrazumijeva iskrivljenost kičme u jednu stranu lijevu ili desnu. Na toj strani gdje je kičmeni stub iskrivljen smanjuju se intraforaminalni otvori i dolazi do uklještenja živca i bola duž njegove inervacije. Vrlo često se uz iskrivljenost u jednu stranu javlja i rotacija više pršljenova u lijevu ili desnu stran što još više sužava ove otvore i dovodi do stanja bol u leđima. Nažalost kod bola u torakalnoj grudnoj kičmi dekompresijska terapija Triton krevetom nema efekta. Ovdje se primjenjuju različiti koncepti vježbanja kao što su DNS ( dinamička neuromuskulaturna senzibilizacija)  i Schroth u kombinaciji sa manualnom terapijom Maligan.

njega tijela

Bol u Lumbalnom dijelu kičme se javlja najčešće uslijed pojave degenerativnih promjena na diskovima pršljenova , najčešće na nivoima L4/5 i L5/S1 a nešto rjeđe na nivoima L1/2, L2/3 i L3/4. Degeneracija diskova nastaje uslijed malih oštećenja i trauma koje nastaju godinama. Duže sjedenje, težak fizički posao i manjak fizičke aktivnosti su faktori koji dovode do dodatnog oštećenja kada diskovi gube vodu, dehidriraju i postaju tvrdi. Sljedeća faza je nastanak protruzije diska, ispupčenje diska ka kičmenom kanalu gdje dolazi do pritiska na živce u kičmenom kanalu i javlja se bol u leđima. Ekstruzija diska je sljedeće stanje kada je oštećeni disk pritisnuo živce u kanalu i nastaje još teže oštećenje živca. Bol se javlja u donjem dijelu leđa i vrlo često se širi duž noge na strani gdje je živac oštećen.

Dekompresijska terapija se može vrlo učinkovito primjenjivati kod svih ovih stadija diskus hernije i tako spriječiti operacija diskus hernije. Kada se desi kaudalna migracija tj. „curenje“ diska u kičmeni kanal ka dole simptomi se pogoršavaju i često dolazi do sekvestracije. Sekvestracija predstavlja stanje kada dolazi do odvajanja komadića diska od samog diska i taj komad najčešće nalegne na korijen živca dovodeći do velikih bolova. U ovom stanju diskus hernije je kirurška operacija jedino rješenje.

 

Autorica teksta Mr sc.dr Gordana Ljoljić Dolić, specijalista fizijatar-nutricionista

Više

Savjeti stručnjaka

Znamo i samo da bol u vratu i ramenima može biti posljedica i stalnog sjedanja: rada na kompjuteru, gledanja u mobitele ili, općenito, nedostatka...

Savjeti stručnjaka

Spavanje s njim možda nije najbolji način za odmor jer može da utječe na tijelo i raspoloženje.

Savjeti stručnjaka

Kroz dugogodišnji rad s pacijentima koji imaju bol u vratu ili bol u donjem dijelu leđa iskustvo nam je pokazalo da su dva modaliteta...

Savjeti stručnjaka

Često tražite na Google-u odgovor na ova pitanja? Znate li da 80% ljudi bar jednom u životu ima bol u vratu ili bol u...

Advertisement

Impressum


Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.