Simpatičan dizajn osvaja publiku

S takvom tvrdnjom slaže se i mladi dizajner interijera Filip Frank Gordon s kojim smo razgovarali o hrvatskom dizajnu.

– Ljudi imaju pogrešnu predodžbu o dizajnu kada misle da je to nešto što je „s potpisom“ ili djelo jako poznatog branda,- rekao je za She.hr Filip.

Pogrešna predodžba proizašla je iz pojma koji je nastao u svijetu mode i treba je razlikovati od pravog značenja dizajna. Prema strukovnim viđenjima dizajna, ono utjelovljuje niz kriterija prema kojima možemo reći da je neki predmet dobar – mora zadovoljavati ergonomske, tržišne i estetske kriterije.

Filip se bavi dizajnom interijera, namještaja i product dizajnom. Najdraži mu je product dizajn i dizajn namještaja, jer tu ima „slobodne ruke“ te njegova kreativnost dolazi do izražaja, a to je i uvjet za uspješan proizvod. Ineterijer dizajnira prema kupčevim potrebama i karakteru, bez preferiranja bilo kojeg stila. Radi po narudžbi, ali i za masovnu prizvodnju. Njegov se dizajn serijski proizvodi čak i u Italiji.

– Po meni je kvalitetno dizajniran proizvod onaj koji je simpatičan. Ne mora nužno biti prekrasan. Kao i kod ljudi, netko je u svojoj „ružnoći“ toliko simpatičan da nam postaje lijep – takav namještaj ja volim. „Ono nešto“ što zrači iz ljudi, može zračiti i iz čovjeka predmeta. Takav proizvod je rezultat dugog promišljanja i zato je takav kakav je,– rekao je Filip.

Dizajnerski posao je opsežna disciplina koja podrazumijeva široki spektar znanja. Dizajner mora poznavati povijest umjetnosti i imati široko znanje opće kulture, te na neki način biti socijolog i psiholog, prepoznati tuđe želje i potrebe. Oblikovanju predmeta se pristupa tek nakon provedenih istraživanja o potrebama, obilježjima, namijeni i svrsi.

Igra s lego kockicama

Kao dijete, Filip je volio lego kockice, konstrukcije i već tada je znao da će se nećim sličnim baviti. Završio je klasičnu gimnaziju u Zagrebu, stekao široko opće obrazovanje što je za dizajnere vrlo bitno, a potom diplomirao grafički dizajn u Zagrebu.

Bio je godinu dana na specijalizaciji u Italiji i tamo je radio u vrlo poznatom arhitektonskom i dizajnerskom studiju Čibić & Partners. To je studio Alda Čibića, osobe koja je dominirala u svijetu dizajna 80-ih godina, iako je i sada vrlo poznat po svom specifičnom stilu. To je Filipu jako pomoglo pri stvaranju vlastitog dizajnerskog identiteta.

„Marketing je naštetio dizajnu“

Talijani su dali veliki doprinos dizajnu, majstori su ušminkavanja proizvoda te uštede i maksimalnog iskorištavanju sirovina. Stalno su u potrazi za novim metodama proizvodnje kako bi se dobilo na kvaliteti dizajna, a s druge strane uštedjelo u samom procesu proizvodnje.

– U Hrvatskoj je mentalitet ljudi takav da nemaju obilovanu svijest o proizvodu koji kupuju. Tome je puno pridonijeo i marketing. Naštetio je dizajnu, jer stvara umjetnu potražnju, a takva potražnja dovodi do niza proizvoda upitne kvalitete dizajna. Postavlja se pitanje postoji li oupće potreba za takvim proizvodom,- propituje naš sugovornik.

Hrvatski dizajn mora stvoriti svoj identitet

Filip smatra da je Hrvatska inertno tržište pod utjecajem starog sistema. Na čelu tvornica su ljudi koji su bili direktori još za vrijeme Jugoslavije te su neki od njih i „ostali“ u tom vremenu. Osim toga, tehnike proizvodnje nisu se promijenile pa je potrebno puno ulagati kako bismo dospjeli na sam vrh.

– Mislim da nema potrebe trčati za stranim dizajnom, već promijeniti viđenje i pristup Hrvatskom dizajnu i ići u smjeru stvaranja vlastitog identiteta,- zaključio je Filip.