Sjedilački način života može imati utjecaja i na mentalno zdravlje

Jeste li znali da sjedenje većinu dana ne samo da nije dobro za vašu kralježnicu ili gomilanje kilograma, nego može biti smrtonosno? Mislimo da ste sve o tome već čuli, ali da vas ipak malo podsjetimo! Istraživanje je prekomjernu fizičku statičnost povezalo s povećanim rizikom srčanih bolesti, dijabetesom tipa 2 i drugih zdravstvenih komplikacija s posljedicom smrti. Već svakodnevni jogging umanjuje negativne posljedice cjelodnevnog sjedenja. Dnevno biste trebali imati minimalno 30 minuta fizičke aktivnosti, ali to je daleko od idealnog. Problem je u tome što su se istraživači dosada uglavnom usmjeravali na benefite fizičke aktivnosti, ne obazirući se na to što ljudi rade ostatak dana. Naime, zdravlje nije zajamčeno ako povećamo neku fizičku aktivnost, a s druge strane smanjimo sva ostala kretanja. Stručnjaci preporučuju da se kultura druženja promijeni te da zamijenimo razgovor dok sjedimo na terasama s razgovorom tijekom šetnje. Sjedenje, osim što nije zdravo, vizualno mijenja naše tijelo. Kalorije se, dakako, manje troše, a mišići nam se opuštaju. Ako ne upotrebljavamo mišiće nakon jela, oni ne uzimaju šećer iz krvi koliko bi trebali što znači da isti ostaje u krvi što, pak, dovodi do dijabetesa. Osim toga, sjedenjem se usporava metabolizam što prouzrokuje višu razinu masnoće u krvi i nižu razinu “dobrog“ kolesterola.

Postanite svjesni ove opasnosti

Tijekom 2010. je u Australiji provedena studija na 120.000 ljudi te je samo tijekom te godine umrlo puno više ljudi koji su većinu vremena sjedili, a uzrok smrti je bio različit. Druga studija je dokazala kako oni koji sjede više od 4 sata pred TV-om ili kompjuterom imaju 125% više šanse da će imati srčanih problema u roku 4 godine. Značajno je da u obje studije nije bilo razlike među ljudima koji su vježbali i onima koji nisu.

Mentalno zdravlje

Ustanovljeno je i kako sjedilački način života može imati utjecaja i na mentalno zdravlje. Ona djeca koja su se više kretala su bolje prolazila u školi te su imali viša dostignuća. Kod odraslih također postoji poveznica između ne kretanja i depresije. Riješiti se depresije ne može se ni s pola sata vježbe, ako se ostatak dana sjedi. Ono što se ovim studijama nije otkrilo je postoji li razlika između aktivnosti koje se rade tih pola sata, odnosno je li svejedno jeste li hodali ili igrali squash. Preporučuje se tek da bude što veći stupanj kognitivnog angažmana, kao što su čitanje, igranje ili sviranje instrumenta. Ako zbog ničega od navedenog nemate dovoljan razlog da povećate svoju fizičku aktivnost, podsjećamo da zasigurno nećete posegnuti za nekom hranom dok god se krećete. Sad kada sve ovo znate – samo razmislite svaki put kada krenete sjesti i pitajte se mogu li to nešto obaviti stojećki ili radije prošetati. Jasno je da većina ima posao na kojem sjedi po 8 sati, ali možete se barem svakih 15 minuta prošetati ili do posla biciklirati ili, pak, tijekom pauze nešto aktivno obaviti. Bitno je samo da postanemo svjesni koliko je sjedenje opasno.