Portal Moj posao.net na uzorku od 500 ispitanika u svibnju je proveo anketu o spremnosti radne snage da promijeni prebivalište u potrazi za poslom. Ako ovogodišnje rezultate usporedimo s onima iz 2005. godine, rezultati su poražavajući. Kada se u obzir uzme novonastale situacija da posla ima „na kapaljku“, pomalo čudi smanjenje spremnosti za preseljenje od čak 13 posto u odnosu na rezultate od prije tri godine.
Istraživanje je pokazalo da su na preseljenje zbog posla spremniji muškarci, a stupanj obrazovanja više nije presudan. Najmobilniji su stanovnici istočne i središnje Hrvatske, dok žitelji Istre, Dalmacije i Kvarnera nisu skloni selidbi zbog posla.
Zbog zabrinjavajuće niskog zanimanja stanovništva Hrvatske za preseljenjem zbog posla u odnosu na EU, mobilnost radne snage bila je i glavna tema okruglog stola na 8. Danu karijera održanom 7. svibnja u Zagrebu.
Prostorna i profesionalna mobilnost
Kako su nam rekli u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), kada govorimo o mobilnosti radne snage razlikujemo prostornu i profesionalnu mobilnost. Na našem tržištu rada i jedna i druga nedovoljno su razvijene.
Prostorna mobilnost često je vezana za zadovoljavanje potreba za sezonskim zapošljavanjem i ona je privremenog karaktera, traje koliko traje sezona i vezana je prvenstveno uz turističku sezonu. No, potreba je za mobilnošću koja ima trajniji karakter i gdje se očekuje da osobe s jednog područja života radi posla promjene mjesto prebivališta i na nekom drugom području počnu raditi.
Sezonsko zapošljavanje
Potrebe za sezonskim zapošljavanjem u turizmu ne mogu se zadovoljiti s lokalnom radnom snagom i potrebe se zadovoljavaju mobilnošću radnika s kontinenta.
Interes radnika iz unutrašnjosti za sezonskim zapošljavanjem za sada je dovoljno velik da se mogu zadovoljiti potrebe poslodavca. Naime, radnici će češće prihvatiti privremenu promjenu mjesta rada tako da će rado prihvatiti poslove sezonskog karaktera.
Stalno preseljenje
Mobilnosti radi stalnog preseljenja zbog posla ima veće posljedice. Prije svega radi se o tome da trajnije preseljenje zahtjeva i rješavanje nekih drugih važnih pitanja. To su posao za bračnog druga, pitanje stanovanja te novi životni uvjeti koji zahtijevaju period prilagodbe na novonastalu situaciju.
Postoje i ekonomski elementi kao što je visina plaće koja omogućuje život na nekom drugom području. U svakom slučaju, što je stupanj obrazovanja radnika veći to se radnici više odlučuju na selidbu jer se očekuje da će osobe koje imaju visoko obrazovanje sa svojom plaćom lakše naći novi posao i organizirati život na novom području.
Trbuhom za kruhom
Od preko 128 tisuća zaposlenih u prošloj godini, preko 18 600 tisuća je radilo izvan svog mjesta prebivališta što zapravo govori da je prostorna mobilnost kao pojava zabilježena. To je svakako još uvijek nedovoljno, a razloga je puno.
Najveća mobilnost je na područjima koja bilježe najveće stope nezaposlenosti. Tako najveći broj osoba koje se zapošljavaju izvan svog mjesta prebivališta dolazi iz županija: Vukovarsko-srijemske, Sisačko-moslavačke, Brodsko-posavske, Bjelovarsko-bilogorske, Osječko-baranjske te Karlovačke.
Istraživanje je pokazalo da su na preseljenje zbog posla spremniji muškarci, a stupanj obrazovanja više nije presudan. Najmobilniji su stanovnici istočne i središnje Hrvatske, dok žitelji Istre, Dalmacije i Kvarnera nisu skloni selidbi zbog posla.
Zbog zabrinjavajuće niskog zanimanja stanovništva Hrvatske za preseljenjem zbog posla u odnosu na EU, mobilnost radne snage bila je i glavna tema okruglog stola na 8. Danu karijera održanom 7. svibnja u Zagrebu.
Prostorna i profesionalna mobilnost
Kako su nam rekli u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), kada govorimo o mobilnosti radne snage razlikujemo prostornu i profesionalnu mobilnost. Na našem tržištu rada i jedna i druga nedovoljno su razvijene.
Prostorna mobilnost često je vezana za zadovoljavanje potreba za sezonskim zapošljavanjem i ona je privremenog karaktera, traje koliko traje sezona i vezana je prvenstveno uz turističku sezonu. No, potreba je za mobilnošću koja ima trajniji karakter i gdje se očekuje da osobe s jednog područja života radi posla promjene mjesto prebivališta i na nekom drugom području počnu raditi.
Sezonsko zapošljavanje
Potrebe za sezonskim zapošljavanjem u turizmu ne mogu se zadovoljiti s lokalnom radnom snagom i potrebe se zadovoljavaju mobilnošću radnika s kontinenta.Interes radnika iz unutrašnjosti za sezonskim zapošljavanjem za sada je dovoljno velik da se mogu zadovoljiti potrebe poslodavca. Naime, radnici će češće prihvatiti privremenu promjenu mjesta rada tako da će rado prihvatiti poslove sezonskog karaktera.
Stalno preseljenje
Mobilnosti radi stalnog preseljenja zbog posla ima veće posljedice. Prije svega radi se o tome da trajnije preseljenje zahtjeva i rješavanje nekih drugih važnih pitanja. To su posao za bračnog druga, pitanje stanovanja te novi životni uvjeti koji zahtijevaju period prilagodbe na novonastalu situaciju.
Postoje i ekonomski elementi kao što je visina plaće koja omogućuje život na nekom drugom području. U svakom slučaju, što je stupanj obrazovanja radnika veći to se radnici više odlučuju na selidbu jer se očekuje da će osobe koje imaju visoko obrazovanje sa svojom plaćom lakše naći novi posao i organizirati život na novom području.
Trbuhom za kruhom
Od preko 128 tisuća zaposlenih u prošloj godini, preko 18 600 tisuća je radilo izvan svog mjesta prebivališta što zapravo govori da je prostorna mobilnost kao pojava zabilježena. To je svakako još uvijek nedovoljno, a razloga je puno.
Najveća mobilnost je na područjima koja bilježe najveće stope nezaposlenosti. Tako najveći broj osoba koje se zapošljavaju izvan svog mjesta prebivališta dolazi iz županija: Vukovarsko-srijemske, Sisačko-moslavačke, Brodsko-posavske, Bjelovarsko-bilogorske, Osječko-baranjske te Karlovačke.
You must be logged in to post a comment Login