Jeftiniji od susjeda
.
– U Republici Hrvatskoj je za domaćinstva, ali i za ostale sektore potrošnje električna energija, prirodni plin, toplina iz javne mreže itd. jeftinija nego u primjerice u Sloveniji. Iznenađujuće je da je čak i u Bosni i Hercegovini, s izuzetkom električne energije za domaćinstva, (za industriju je električna energija u BiH skuplja nego u RH) energija skuplja,– objašnjava Sučić.
Dakle, ako gledamo prosječno domaćinstvo u Ljubljani, Zagrebu i Sarajevu troškovi za energiju su najniži u Zagrebu. HEP-ove cijene nisu previsoke, dapače. Manjak koji HEP nadoknađuje uvozom izvana, kupuje po višestruko višim cijenama, nego što ih kasnije prodaje građanima.– Trenutno Republika Hrvatska uvozi oko 20 posto električne energije i to po cijeni od 65 do 90 EUR/MWh. primjerice energija iz nuklearna elektrana Krško nas košta 30 EUR/MWh. Uz ovakve cijene HEP-a nema niti teoretske šanse da će dobiti konkurenciju, jer se strancima se ne isplati prodavati električnu energiju u RH. I ukapljeni naftni plin je jeftiniji u RH nego u okruženju, jer mi imamo rafinerije i ovaj energent je produkt prerade sirove nafte.
Kako smanjiti gubitke
U distribucijskim mrežama postoje tehnički i netehnički gubici. Tehnički su gubici nešto što je vezano uz sam proces distribucije električne energije. Primjerice, vodič kojim prolazi električna struja se zagrijava i ta toplina predstavlja gubitke.
Najpoznatiji razlozi za netehničke gubitke su krađa i neispravna brojila. Nažalost, već iz odgovora na prvo pitanje vidite da je energija u Hrvata socijalna kategorija. Prosječno hrvatsko domaćinstvo u gradskim sredinama puno više novca troši na telefon, bilo fiksni i mobitel, nego na energiju i to na sve energente zajedno.