U ovo ljetno vrijeme kada je klima uređaj gotovo potreba svakog kućanstva, postavlja se pitanje koliko su zapravo opasni freoni koje oni ispuštaju u atmosferu?
Naime, freon je nezapaljiv plin bez boje, mirisa i okusa, koji nije otrovan. Spada u skupinu tekućih kemikalija, a koristi se u klima uređajima i hladnjacima. Najpoznatiji freoni su R-12 i R-22, koji su bili najvažniji u proizvodnji rashladnih uređaja. Freoni su netopljivi u vodi, a prodiru visoko u stratosferu jer su inertni u kemijskim reakcijama.
Koliko su zapravo štetni je poprilično kontroverzno pitanje. Naime, pokazalo se da neprekidna izloženost može biti rizična, a u velikim količinama može dovesti do gušenja.
Potrebno alternativno rješenje
Hladnjaci koji su postojali do tridesetih godina dvadesetog stoljeća, kao rashladno sredstvo, koristili su otrovne plinove: amonijak (NH3), metilni klorid (CH3Cl) i sumporov dioksid (SO2). Nakon brojnih kobnih nezgoda uzrokovanih curenjem metilnog klorida iz hladnjaka, ljudi su ih se počeli rješavati.
Unatoč brizi oko tvari u klima uređajima, činjenica je da nije smrtonosan za ljude osim ako pluća nisu potopljena s njim. Međutim ono što se može tvrditi s velikom sigurnošću jest da je freon loš za okoliš i ozonski omotač, budući da je lakši od zraka i da se puno brže penje u atmosferu, gdje onda reagira.
Mjerenjima je ustanovljena činjenica da jedna molekula freona u atmosferi ostaje 50 do 100 godina što dovodi do zaključka da će posljedice biti vidljive još dugo. Jedino dugoročno rješenje problema jest maknuti freon iz upotrebe te naći alternativno rješenje.
Javno.hr
Naime, freon je nezapaljiv plin bez boje, mirisa i okusa, koji nije otrovan. Spada u skupinu tekućih kemikalija, a koristi se u klima uređajima i hladnjacima. Najpoznatiji freoni su R-12 i R-22, koji su bili najvažniji u proizvodnji rashladnih uređaja. Freoni su netopljivi u vodi, a prodiru visoko u stratosferu jer su inertni u kemijskim reakcijama.
Koliko su zapravo štetni je poprilično kontroverzno pitanje. Naime, pokazalo se da neprekidna izloženost može biti rizična, a u velikim količinama može dovesti do gušenja.
Potrebno alternativno rješenje
Hladnjaci koji su postojali do tridesetih godina dvadesetog stoljeća, kao rashladno sredstvo, koristili su otrovne plinove: amonijak (NH3), metilni klorid (CH3Cl) i sumporov dioksid (SO2). Nakon brojnih kobnih nezgoda uzrokovanih curenjem metilnog klorida iz hladnjaka, ljudi su ih se počeli rješavati.
Unatoč brizi oko tvari u klima uređajima, činjenica je da nije smrtonosan za ljude osim ako pluća nisu potopljena s njim. Međutim ono što se može tvrditi s velikom sigurnošću jest da je freon loš za okoliš i ozonski omotač, budući da je lakši od zraka i da se puno brže penje u atmosferu, gdje onda reagira.
Mjerenjima je ustanovljena činjenica da jedna molekula freona u atmosferi ostaje 50 do 100 godina što dovodi do zaključka da će posljedice biti vidljive još dugo. Jedino dugoročno rješenje problema jest maknuti freon iz upotrebe te naći alternativno rješenje.
Javno.hr
You must be logged in to post a comment Login