Preskoči na glavni sadržaj
Preskoči na podnožje
Stisnuta čeljust, podignuta ramena, nemirne misli i osjećaj da nikako ne uspijevate predahnuti. Stres se ne pojavljuje uvijek kao velika kriza. Ponekad se prikrada kroz sasvim običan dan, između poslovnih obveza, poruka na koje treba odgovoriti i zadataka koji ne mogu čekati.
Problem je što se na takvo stanje lako naviknemo. Nastavljamo raditi, obavljati svakodnevne obveze i uvjeravati se da ćemo se odmoriti kada sve završimo. A taj trenutak često nikada ne dođe.
Ipak, za kratki predah ne trebaju nam ni posebni uvjeti ni puno slobodnog vremena. Nekoliko jednostavnih promjena u načinu disanja, kretanja i držanja tijela može pomoći u smanjenju napetosti.
Tijelo često prepozna stres prije nas
Kada smo pod pritiskom, aktivira se prirodna reakcija organizma na stres. Mišići se napinju, disanje može postati pliće, a srce počinje brže kucati. Takva reakcija korisna je kada se suočavamo s neposrednom opasnošću, ali dugotrajna izloženost stresu može negativno utjecati na naše zdravlje i svakodnevno funkcioniranje.
Zato je važno prepoznati prve znakove napetosti, umjesto da čekamo trenutak potpune iscrpljenosti.
Donosimo tri jednostavne tehnike koje možete uključiti u svakodnevicu, čak i kada imate samo nekoliko minuta vremena.
1. Kada misli ne prestaju, usredotočite se na disanje
Sigurno poznajete onaj osjećaj kada sjedite, ali vam misli neprestano skaču s jednog problema na drugi. U takvim trenucima pokušaj da se jednostavno prestanete brinuti obično ne pomaže.
Umjesto toga, pokušajte pozornost usmjeriti na disanje.
Sjednite udobno, oslonite stopala na pod i opustite ramena. Udahnite polako kroz nos, a zatim izdahnite nešto dulje nego što ste udisali. Primjerice, udah može trajati četiri sekunde, a izdah šest.
Nastavite tako jednu do dvije minute, bez forsiranja i zadržavanja daha.
Polagano, kontrolirano disanje može pomoći u smanjenju fiziološke pobuđenosti povezane sa stresom. Važno je pronaći ritam koji vam odgovara. Ako osjetite vrtoglavicu ili nelagodu, vratite se uobičajenom disanju.
2. Napetost u ramenima? Vrijeme je da se malo pokrenete
Mnogi ljudi tek na kraju radnog dana primijete koliko su im vrat i ramena ukočeni. Dugotrajno sjedenje, gledanje u ekran i nesvjesno podizanje ramena tijekom stresnih situacija mogu dodatno opteretiti mišiće.
Jednostavna vježba može pomoći da prekinete taj obrazac.
Ustanite ili sjednite uspravno. Nekoliko puta polako zakružite ramenima prema natrag, a zatim ih podignite prema ušima i opustite. Ponovite pet do deset puta.
Nakon toga nježno nagnite glavu na jednu pa na drugu stranu, bez povlačenja rukama i naglih pokreta.
Cilj nije snažno istezanje, nego vraćanje pokretljivosti i smanjenje osjećaja ukočenosti. Vježba ne bi smjela izazivati bol.
Ako veći dio dana provodite za računalom, pokušajte povremeno ustati i promijeniti položaj tijela. Čak i kratki prekidi dugotrajnog sjedenja mogu biti korisni.
3. Promijenite prostor, a ne samo misli
Kada nas nešto uznemiri, često ostajemo na istom mjestu i nastavljamo razmišljati o problemu. Ponekad upravo promjena okruženja može pomoći da se odmaknemo od onoga što nas opterećuje.
Kratka šetnja jedan je od najjednostavnijih načina da spojimo tjelesnu aktivnost i mentalni predah.
Ne morate imati određeni cilj ni prijeći zadani broj koraka. Izađite na desetak minuta, prošećite kvartom ili pronađite mirniju ulicu.
Pokušajte pritom ne provjeravati neprestano mobitel. Obratite pozornost na okolinu, zvukove, boje i vlastiti ritam hodanja.
Tjelesna aktivnost povezana je s boljim raspoloženjem i smanjenjem simptoma stresa, a boravak u prirodi nekim ljudima može pružiti dodatni osjećaj opuštenosti.
Naravno, šetnja neće riješiti problem koji vas muči, ali može vam pomoći da mu se vratite s nešto više mira i koncentracije.
Ne morate čekati da vam svega bude previše
Jedna od čestih pogrešaka jest uvjerenje da odmor trebamo zaslužiti. Najprije završiti posao, odgovoriti na sve poruke, obaviti kućanske poslove i riješiti tuđe potrebe, a tek onda pronaći vrijeme za sebe.
No kratke pauze nisu nagrada za produktivnost, nego dio brige o vlastitom zdravlju.
Nekoliko minuta svjesnog disanja, laganog istezanja ili hodanja neće ukloniti sve izvore stresa. Mogu, međutim, pomoći da se lakše nosimo sa svakodnevnim pritiskom i na vrijeme primijetimo kada nam je potreban odmor.
Ako su napetost, tjeskoba ili osjećaj preopterećenosti dugotrajni i ometaju svakodnevni život, važno je potražiti i stručnu podršku.
Jer nije poanta u tome da svaki dan budemo potpuno opušteni. Ponekad je dovoljno naučiti prepoznati trenutak kada nam je svega previše i dopustiti si predah.