Brzi život, brza hrana, brza moda… Moramo priznati da je sve oko nas brzo. I želimo sve odmah i sad. U svoj toj brzini, stignemo li uopće uživati i u čemu?
Živim, dakle zagađujem?
Teško je odoljeti sniženjima, no treba li nam doista još jedna haljina ili još jedne hlače? Možda neke nove cipele? Dok se zaljubljujemo ponovno u još jednu „krpicu“ sjetimo li se ikad što doista činimo? Upravo se modna industrija vinula u sami vrh najvećih zagađivača na svijetu, odmah iza naftnih kompanija. Brendovi brze, dostupne, jeftine mode promijenili su modnu industriju, ali i planet.
Ako zanemarimo sve kemikalije koje koristimo dok peremo tu istu odjeću, jesmo li svjesni koju količinu pitke vode tek potrošimo?
Naravno da nismo svjesni, jer se još uvijek ponašamo kao da se to nas ne tiče.
Bacam i nije me briga?
Nismo ništa bolji ni kada je hrana u pitanju. Industrijska proizvodnja hrane odgovorna je za četvrtinu ukupne emisije stakleničkih plinova, neodrživu sječu šuma i uništavanje prirodnih staništa. Čak 34% zemljišta i 69% slatkovodnih sistema svakodnevno se iscrpljuje zbog prehrambene industrije, a zabrinjava podatak da se čak trećina proizvedene hrane ne pojede. Ne bacamo samo hranu, već posredno i sve prirodne resurse koji utrošeni za njezinu proizvodnju.
Primjerice, prema podacima WWF (World Wide Fund for Nature) u Hrvatskoj se baca oko 400.000 tona hrane godišnje.
Božić je i jedem i jedem?
Upravo u ovo božićno vrijeme, kada obavljamo kupovine za bogatu trpezu, kada jedemo i jedemo i jedemo, sjetimo se da jedan od 10 ljudi na svijetu gladuje. Nije zgorega napomenuti da u svim zemljama u kojima vlada glad ili se ratuje ili su pogođene ekstremnim klimatskim prilikama, što dovodi do suša ili poplava. U posljednjih godinu dana, gotovo svaki treći stanovnik planete nije imao siguran pristup dovoljnoj količini hrane, a među njima su milijuni djece.
Jedno istraživanje je pokazalo da prosječan dnevni unos kalorija za čovjeka u Bangladešu iznosi 1.930 kalorija, dok je kod Amerikanaca 3.650 kalorija. Procijenjeno je da minimalni iznos hrane koja je potrebna za normalno zdravlje iznosi 2.360 kalorija dnevno.
Ne trebamo se baš u svemu uspoređivati s Amerikom, ali 34% odraslih koji su živjeli u Republici Hrvatskoj u 2019. godini imalo normalnu tjelesnu masu prema njihovom indeksu tjelesne mase (ITM), gotovo dvije trećine (65%) imalo je prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu (42% prekomjernu tjelesnu masu i 23% debljinu), a 1% je pothranjenih. Podaci su to Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Otpad nije smeće!
Prema nekim izračunima, od kilograma otpada samo se 7,8 grama ne može odvojiti i reciklirati. U većini studija o gospodarenju otpadom kaže se kako sve počinje unutar naša 4 zida. Ako se otpad pravilno rasporedi, odmah u domaćinstvu, onda je odlaganje i samo saniranje uvelike olakšano.
Navest ćemo vam par zanimljivih podataka pa ćete vrlo brzo shvatiti o čemu pričamo.
Procjenjuje se da trenutno u svijetu postoji oko 16 milijardi mobilnih telefona, a samo u Europi se njih gotovo trećina više ne koristi. Vjerujemo da barem jedan takav imate u svojoj ladici. Podaci su to Međunarodnog foruma za otpadnu električnu i elektroničku opremu čije istraživanje pokazuje da će ‘planina’ električnog i elektroničkog otpada, od perilica rublja i tostera do tableta i uređaja za GPS, do 2030. godine narasti za 74 milijuna tona godišnje.
Plastika, papir, staklo i biorazgradivi otpad, prilično je jednostavno sve to zapamtiti, a s vremenom, uz malo prakse, lako se čovjek navike. Naravno, nije zgorega ni pratiti oznake, a nije teško ni u torbicu staviti platnenu vrećicu, ili upamtiti da tetrapak ambalaža od mlijeka, popularni ‘Tetra Pak’ , ide u žutu vrećicu s plastikom.
Postoji brend na čijoj je ambalaži jasno istaknuto da je napravljena od 82 % materijala biljnog porijekla. Karton Kravica Kraljica ambalaže dolazi od drveta, a čep i zaštitni slojevi pakiranja izrađeni su od plastike dobivene od šećerne trske iz održivog uzgoja. Dakle, veći udio biljnih/obnovljivih materijala u ambalaži, znači manji utjecaj na okoliš.
Također, ne bi trebao biti problem potražiti najbliže reciklažno dvorište.
Zapamtite, otpad nije smeće, a male stvari dugoročno čine čuda:
- Jedite više lokalno i ekološki uzgojene hrane
- Odvajajte otpad i reciklirajte ga
- Pažljivo trošite vodu
- Gasite svjetla kada ne boravite u prostoriji
- Ne bacajte smeće u prirodu
- Više koristite papirnatu ambalažu, a manje onu plastičnu
- Koristite baterije koje se mogu ponovno napuniti
I? Gdje će, na kraju ove priče, završiti vaše božićno drvce? U otpadu ili ćete ga reciklirati ili možda zasaditi?
Članak nastao u suradnji s Kraljica Kravica.
