Prema najnovijim podacima Centra za istraživanje tržišta Gfk čak 68 posto kućanstva u Hrvatskoj imalo je nedostatne prihode u 2008. godini. Poprilično su izražene razlike između regija, tako da u Slavoniji prosječno kućanstvo je mjesečno raspolagalo sa oko 791 eurom, dok je u Zagrebu s okolicom raspolagalo oko 1,156 eura. Statistika pak pokazuje da prosječno kućanstvo 2008. godini raspolagalo je mjesečno s oko 961 euro, što je oko 6,920 kuna.
Razlika između ostvarenih i potrebnih prihoda je oko 281 euro, tako da ispada da su potrebni prihodi oko 29 posto veći od ostvarenih.
Ivan L. najviše troši na režije, a zatim na registraciju i osiguranje auta, svaki mjesec kupi komad odjeće ili obuće te za životno osiguranje i gorivo za auto.
– Jako puno novaca mi ode na izlaske, čak više od goriva, ali trudim se nekako smanjiti te iznose. U minus nikada ne idem, dovoljna mi je sadašnja plaća, ali bilo bi dobro da se poveća za oko 2000-3000 kuna, tada bi se i dalo uštedjeti.
Općenito, Ivan. ima prostora za uštedjeti nešto novca, ali kako sam kaže, na žalost, sve potroši.
Samo 12 posto kućanstva ima veće prihode od potrebnih, dok svega 17 posto ima prihode točno koliko im treba. Iz toga se može zaključiti da oko dvije trećine kućanstva ima problema s pokrivanjem svojih mjesečnih financijskih obaveza. Njihova primanja bi u prosjeku trebala biti čak 67 posto veća kako bi pokrili troškove za osnovne životne potrebe.
Ana K. i njezin partner najviše novaca potroše na stanarinu, režije i hrana i kako kaže to je manje više cijela plaća.
– Pa realno gledajući bi mi plaća trebala biti dovoljna ukoliko bih živjela malo asketskije i da nisam toliko sklona hedonizmu. S obzirom da to nije tako, recimo da imam 1000 kuna više bilo bi dovoljno da prestanem kvocati u vezi financija i biti u plusu bez prevelikih odricanja. Da imam 2000 kuna više to bi me jako usrećilo, dok 3000 kuna plus je sve što mi u financijskom pogledu treba,- objašnjava Ana.
Uz to troše i na cigarete, a nešto malo je otišlo i za opremanje stana.
– Opremanje stana bilo je nužno, nabavili smo tek nešto tehnike na rate. Uz veće putovanje jednom godišnje ne uspjevamo štedjeti,- rekla je Ana.
Troši se na najnužniji
Mare Š. i njezin suprug žive u iznajmljenom stanu pa najviše troše na režije i stanarinu.
– Ovaj mjesec smo za režije isplatili nekih 3.000 kuna, zato kaj je zima, pa se grijemo na sve načine. Inače su nam režije oko 2.000 kuna, a u stopu ih prati hrana koju ne znam više ni kako kupujemo,- ispričala je Mare.
Njezina plaća bi se trebala povećati minimalno 2 500 kuna da bi mogli normalno živjeti.
Osim troškova za stanovanje i hranu, najviše su zastupljeni troškovi za odjeću i obuću te telefon (fiksni i mobitel). Nakon toga dolaze na red prometni troškovi koje ima do 90 posto kućanstva.
Hrana i dalje uzima veliki dio kućnog budžeta i to čak 30 posto, a slijede ukupni troškovi stanovanja. To su dva troška koje ima svako kućanstvo i samo oni predstavljanu gotovo polovicu svih troškova.
Matea G. je stalno zaposlena i najveći dio svog budžeta troši na stanarinu, režije, obrazovanje, ali i putovanja:
– Uz to svoje novce potrošim na cigarete, izlaske s prijateljima, putovanja u drugi grad, edukacije, učenje stranog jezika, kozmetiku poput losione za tijelo i skidanje šminke, boju za kosu i slično, ali i pokoji odjevni predmet. Super bi bilo kada bi mi se plaća digla za otprilike 2.000 kuna, onda bi mogla biti bezbrižna.
Isto tako kaže kako je prije uspijevala nešto i uštedjeti, ali danas više ni lipe.
U 2008. godini čak 73 posto kućanstva imalo je troškove za medicinske usluge, 59 posto za kulturne i druge potrebe, 60 posto za nabavku i održavanje trajnih dobara, čak 48 posto za duhan i cigarete, 39 posto za obrazovanje.
Samo jedna četvrtina kućanstva stavljala je nešto na štednju, a oko 16 posto je otplaćivalo barem jedan stambeni kredit.
Dolores K. radi u Zagrebu, ali živi u izvan njega s roditeljima. Najviše troši na kredit, auto, te za režije i hranu:
– Trenutno sam u plusu pa uspijevam i uštedjeti. Novce još trošim na izlaske, tehniku poput mobitela i laptop, zatim na odjeću, a nešto ode i na medicinske usluge i rekreaciju.
U odnosu na 2007. godinu
Kućanstva su u 2008. godini više izdvajala za gotovo sve. Neznatno manje trošila su na fiksni telefon, dok su troškovi za kulturu, rekreaciju i zabavu ostali na istoj razini. Međutim, znatno manje utrošeno na kupovinu trajnih dobara.
Nikola M. kaže da su mu najveće stavke stanarina i hrana, a još k tome otplaćuje i garažu:
– Trenutno sam oko nule na kraju mjeseca sa svojom plaćom inače još trošim na izlaske, odjeću, obuću, kulturu, medicinske usluge i kućne potrepštine.
U posljednje vrijeme baš i ne uspjeva štedjeti, ali zato nastoji ne povćavati izdatke. U tome mu pomaže redovito bilježenje svih troškova troškove.
Razlika između ostvarenih i potrebnih prihoda je oko 281 euro, tako da ispada da su potrebni prihodi oko 29 posto veći od ostvarenih.
Ivan L. najviše troši na režije, a zatim na registraciju i osiguranje auta, svaki mjesec kupi komad odjeće ili obuće te za životno osiguranje i gorivo za auto.
– Jako puno novaca mi ode na izlaske, čak više od goriva, ali trudim se nekako smanjiti te iznose. U minus nikada ne idem, dovoljna mi je sadašnja plaća, ali bilo bi dobro da se poveća za oko 2000-3000 kuna, tada bi se i dalo uštedjeti. Općenito, Ivan. ima prostora za uštedjeti nešto novca, ali kako sam kaže, na žalost, sve potroši.
Samo 12 posto kućanstva ima veće prihode od potrebnih, dok svega 17 posto ima prihode točno koliko im treba. Iz toga se može zaključiti da oko dvije trećine kućanstva ima problema s pokrivanjem svojih mjesečnih financijskih obaveza. Njihova primanja bi u prosjeku trebala biti čak 67 posto veća kako bi pokrili troškove za osnovne životne potrebe.
Ana K. i njezin partner najviše novaca potroše na stanarinu, režije i hrana i kako kaže to je manje više cijela plaća.
– Pa realno gledajući bi mi plaća trebala biti dovoljna ukoliko bih živjela malo asketskije i da nisam toliko sklona hedonizmu. S obzirom da to nije tako, recimo da imam 1000 kuna više bilo bi dovoljno da prestanem kvocati u vezi financija i biti u plusu bez prevelikih odricanja. Da imam 2000 kuna više to bi me jako usrećilo, dok 3000 kuna plus je sve što mi u financijskom pogledu treba,- objašnjava Ana.
Uz to troše i na cigarete, a nešto malo je otišlo i za opremanje stana.
– Opremanje stana bilo je nužno, nabavili smo tek nešto tehnike na rate. Uz veće putovanje jednom godišnje ne uspjevamo štedjeti,- rekla je Ana.
Troši se na najnužniji
Mare Š. i njezin suprug žive u iznajmljenom stanu pa najviše troše na režije i stanarinu.
– Ovaj mjesec smo za režije isplatili nekih 3.000 kuna, zato kaj je zima, pa se grijemo na sve načine. Inače su nam režije oko 2.000 kuna, a u stopu ih prati hrana koju ne znam više ni kako kupujemo,- ispričala je Mare.
Njezina plaća bi se trebala povećati minimalno 2 500 kuna da bi mogli normalno živjeti.
Osim troškova za stanovanje i hranu, najviše su zastupljeni troškovi za odjeću i obuću te telefon (fiksni i mobitel). Nakon toga dolaze na red prometni troškovi koje ima do 90 posto kućanstva.
Hrana i dalje uzima veliki dio kućnog budžeta i to čak 30 posto, a slijede ukupni troškovi stanovanja. To su dva troška koje ima svako kućanstvo i samo oni predstavljanu gotovo polovicu svih troškova.
Matea G. je stalno zaposlena i najveći dio svog budžeta troši na stanarinu, režije, obrazovanje, ali i putovanja:
– Uz to svoje novce potrošim na cigarete, izlaske s prijateljima, putovanja u drugi grad, edukacije, učenje stranog jezika, kozmetiku poput losione za tijelo i skidanje šminke, boju za kosu i slično, ali i pokoji odjevni predmet. Super bi bilo kada bi mi se plaća digla za otprilike 2.000 kuna, onda bi mogla biti bezbrižna. Isto tako kaže kako je prije uspijevala nešto i uštedjeti, ali danas više ni lipe.
U 2008. godini čak 73 posto kućanstva imalo je troškove za medicinske usluge, 59 posto za kulturne i druge potrebe, 60 posto za nabavku i održavanje trajnih dobara, čak 48 posto za duhan i cigarete, 39 posto za obrazovanje.
Samo jedna četvrtina kućanstva stavljala je nešto na štednju, a oko 16 posto je otplaćivalo barem jedan stambeni kredit.
Dolores K. radi u Zagrebu, ali živi u izvan njega s roditeljima. Najviše troši na kredit, auto, te za režije i hranu:
– Trenutno sam u plusu pa uspijevam i uštedjeti. Novce još trošim na izlaske, tehniku poput mobitela i laptop, zatim na odjeću, a nešto ode i na medicinske usluge i rekreaciju.
U odnosu na 2007. godinu
Kućanstva su u 2008. godini više izdvajala za gotovo sve. Neznatno manje trošila su na fiksni telefon, dok su troškovi za kulturu, rekreaciju i zabavu ostali na istoj razini. Međutim, znatno manje utrošeno na kupovinu trajnih dobara.
Nikola M. kaže da su mu najveće stavke stanarina i hrana, a još k tome otplaćuje i garažu:
– Trenutno sam oko nule na kraju mjeseca sa svojom plaćom inače još trošim na izlaske, odjeću, obuću, kulturu, medicinske usluge i kućne potrepštine.
U posljednje vrijeme baš i ne uspjeva štedjeti, ali zato nastoji ne povćavati izdatke. U tome mu pomaže redovito bilježenje svih troškova troškove.
You must be logged in to post a comment Login