Tako su radili nekad

Markov sajam, Festival starih zanata moći će se razgledati do 24. svibnja i uživati u proizvodima 120 obrtnika iz Zagrebačke županije. Na sajmu će se posjetitelji susresti i s kostimiranim vitezovima, kovačima, alkemičarima i renesansnim glazbenicima iz Koprivnice.

Već četiri godine se u Koprivnici održava renesansni festival te se zahvaljujući suradnji turističkih zajednica ova manifestacija doselila i u Zagreb.

Predstavljeni stari zanati

– U velikom drvenom kotlu nalazi se vosak kojim se polijeva fitilj koji visi s obruča. Vosak se tako prima za fitilj i oblikuje se svijeća. Ovo su nekada radili naši djedovi, a danas to radimo samo u ovakvim prilikama, uglavnom za turiste. Više nitko ne radi svijeće na ovaj tradicionalan način, svi to sada rade strojevima,- kaže Berislav Vrban iz tvrtke Zdenkini medenjaki koji se bave proizvodnjom licitarskih srca, lampaša i ostalih medičarskih proizvoda.

Logožare od rogoza i broševe od kukuruza na tradicionalan način izrađivala je Marijana Abran iz Koprivnice.

– Prvo je žetva rogoza u sedmom mjesecu u mulju, u bari. Potom se suši, kala, izrađuju ručke i onda se tka. Jedan takav logožar se radi po šest do sedam sati, a njegova trajnost iznosi i do osam godina. Ovo je ekološki, potpuno prirodni materijal i proizvod,- ističe Abran.

Borba srednjovjekovnih vitezova i kovanje novčića također su na sajmu, uz bok s izlagačima prehrambenih proizvoda, rakije, nakita, obuće pa čak i zaboravljenih krpenih lutkica.

– Mi izrađujemo lutke krpenjače koje su nekada bile jako popularne. Pravimo i dvorske lude, igračke koje djeca vole. Ove lutke su ujedno i odlični suveniri jer su izrađeni od domaćih, ekoloških materijala. Što je najvažnije, mekane su, savitljive i djeca se mogu bezbrižno igrati s njima,- istaknula je odgajateljica iz Koprivnice.

Turisti najbolji kupci

Ivan Grošek, obrtnik iz Koprivnice bavi se proizvodnjom kupinovog vina. Prema njegovom mišljenju, danas je lakše biti obrtnik jer se prije sve izrađivalo ručno što je dugo trajalo i bilo puno složenije. Sajam mu mnogo pomaže u promociji proizvoda, a ističe kako su turisti ipak najbolji kupci.

Gospodin Funtek, također iz Koprivnice, bavi se limarijom, no dio programa prilagođen je ovom srednjovjekovnom festivalu. Kaže:

– Danas je proizvodnja puno složenija, a i obrtnicima nije lako. Veća je konkurencija i teže je doći do tržišta. Proizvodi koje danas predstavljamo služe kao suveniri, ne mogu baš reći da imaju neku konkretnu uporabnu funkciju. Ovo radimo iz ljubavi i nostalgije za ručnim radom jer se proizvodnja na tradicionalan način više ne isplati.

Promocija proizvoda na ovakvim festivalima, slažu se svi izlagači, itekako pomaže. Neki čak i većinu svojih proizvoda upravo i prodaju na ovakvim manifestacijama, kao što je Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Orešković iz Varaždina koje se bavi proizvodnjom i preradom lavande.

– Imamo ekološku proizvodnju, ali ona je ipak modernija nego što je nekada bila. Ne mogu reći da je moderna proizvodnja puno isplativija od tradicionalnije, sve je to tu negdje,- ističe Orešković.

Moda, profit, ili pak želja za očuvanjem tradicije – sve su to motivi proizvođača i izlagača na Festivalu starih zanata, ali u svakom slučaju, dobar, kvalitetan, ekološki i izvorno hrvatski proizvod uvijek će biti prepoznat i tražen.