Tko će doživjeti stoti rođendan?

Tek jedna od 10.000 osoba ima šanse doživjeti stotu ponekad čak i unatoč lošim navikama poput pušenja i slabog vježbanja. Novo istraživanje na Sveučilištu Medicine u Bostonu je potvrdilo kako u sporom starenju veliku ulogu imaju genetika, društvo, hodanje i još nekoliko zanimljivih faktora. Proučite koliko brzo stari vaš organizam.

1. Koliko imate starih rođaka u obitelji?

Dokazano je kako genetika ima barem polovičnog utjecaja na duboku starost. Naime, polovina onih koji su doživjeli stotu su također imali baku ili djeda koji su dugo živjeli. Muški potomak tih dugovječnih roditelja ima 17 puta više šanse da će doživjeti stotu, dok žene istih potomaka imaju tek 8,5 puta veće šanse od žena svoje generacije.

2. Koliko brzo i koliko daleko možete hodati?

Već je poznato da brzi hodači žive dulje. Na tome je provedeno već 9 studija i sve su dokazale isto. Prosjek brzih hodača koji žive duže je 3.5 km/h. Još 2006. godine su Amerikanci istražili kako oni između 70 i 79 godina koji ne mogu prehodati 500 metara dnevno neće živjeti duže od 6 godina te će se razboljeti, dok oni između 71 i 93 godina koji su hodali barem 3 km na dan imaju upola manje šanse da će imati srčani udar te će živjeti duže.

3. Jeste li okruženi s puno ljudi?

Bogati socijalan život ključ je za duži život. Suprotno tome, socijalna izolacija je izvor bolesti. Istraživanje su provodili na 1.500 osoba u 80-tim godinama te je zaključeno kako religiozne žene žive najdulje upravo zbog te socijalne povezanosti u vjerskim grupama. Ipak, svejedno je jeste li s društvom povezani prijateljski, obiteljski i poslovno ili ste uključeni u volontiranje i razne civilne akcije, u svakom slučaju pozitivno utječe na vaš život.

4. Jeste li žena?

Dovoljno je pogledati statistiku protekle godine i vidjeti da je od 80.000 američkih stogodišnjaka čak 85% bilo žena i tek 15% muškaraca. Nema jasnog objašnjenja tek poneka teorija o ženskim hormonima i menstruaciji, manjem postotku kardiovaskularnih bolesti kod žena i većem postotku pušaka kod muškaraca. Zanimljivo je da u automobilskim nesrećama više stradavaju muškarci te da oni češće počine samoubojstvo. S druge strane, oni muškarci koji ugase 100 svjećica za rođendan su zdraviji i bolje funkcioniraju od žena istih godina.

5. Jeste li rodile poslije 35. godine?

Ukoliko jeste, to je znak da sporije starite. Naime, studija o stogodišnjacima je pokazala da one žene koje su prirodno začele i rodile nakon 40-te godine imaju 4 puta više šanse doživjeti stotu nego ostale žene. Slične šanse imaju i mame od 35-plus godina. U ovoj priči nije znak sporog starenja trudnoća i rađanje, nego mogućnost začeća u kasnim 30-ima i 40-ima, jer je to znak sporijeg starenja reproduktivnog sistema, a time i ostatka tijela.

6. Kada ste rođeni?

Britanci su proveli istraživanje među svojim građanima i za pojedine godine i dekade odredili postotke mogućnosti da dožive 100 godina. Ispada da svaka treća Britanka rođena u 2011. ima šanse doživjeti stotu, dok za isto ima svaki četvrti dječak. 20-godišnjaci za duboku starost imaju 19.5% šanse, a vršnjakinje 26.6%. Prosječna 50-godišnjakinja ima 14.6% šanse doživjeti 2061., dok će tek svaki deseti muškarac istog godišta joj biti moguće društvo. Najbliže cilju su 99-godišnjaci koji imaju 67% šanse puhati još jednom rođendanske svjećice.

7. Brinete se, ali ne previše?

Takav stupanj brige je najzdraviji. Najprije će umrijeti oni koji se svega boje, uvijek vide polupraznu čašu i jako su samokritični. S druge strane, umjerena anksioznost i briga svake godine daje 50% veću šansu za preživljavanjem. Naime, takvo razmišljanje vas neće uvaliti u velike opasnosti jer ne riskirate previše, takvi ljudi imaju manje rizične hobije te uvijek imaju alternativu što sve zajedno štiti od zdravstvenih problema.

8. Je li vam težina u granicama normale?

Doživjeti stotu možete jedino ako niste gojazni. Normalna težina se kreće između 18 i 24 indeksa tjelesne mase, dok su gojazni oni s indeksom iznad 30. Naime, među onima koji su doživjeli između 95 i 112 godina bilo je tek 4.5% gojaznih muškaraca te 9.6% žena iste tjelesne mase. Gojazni i oni pothranjeni (BMI ispod 18.5) najčešće umiru oko 65. godine. Evo barem jednog faktora na koji možete utjecati ako želite dugo živjeti.

9. Jeste li pozitivna osoba?

Za kraj donosimo još jedan faktor koji možete kontrolirati i produžiti si život s obzirom da emocije utječu na zdravlje, a zdravlje na starenje. Začarani krug koje pokreću pozitivne emocije nastavlja se na manje stresa što je utjecaj niže razine kortizola te na taj način imate i bolje zdravlje.