Predsjednik Danilo Türk smatra da takav susret u sadašnjem trenutku nije potreban niti su za njega ispunjeni svi uvjeti. Predsjednik ocjenjuje da u političkom smislu visoka razina pomirenja već postoji. Slovenija i Italija su članice Europske unije koja predstavlja najveći i najuspješniji projekt pomirbe u povijesti Europe, a između Slovenije i Hrvatske ne postoji povijesno nasljeđe koje bi zahtijevalo dodatne državničke geste pomirenja", prenio je vodeći slovenski list izjavu iz Türkova kabineta.
Podsjećajući na svoje razgovore s talijanskim predsjednikom Giorgiom Napolitanom u Ljubljani prije godinu dana, Türk je podsjetio da je tom prigodom zaključeno kako pitanje pomirenja ima i "etičku dimenziju".
"Ta dimenzija zahtijeva da u Italiji dođe do jasnijeg suočavanje sa zločinima fašizma koji je u povijesnom smislu najstariji totalitarizam u ovom dijelu Europe i izvor mnogih vrsta zala. Velik dio slovenskog naroda, jednako kao i mnogi Talijani, trpio je više od dva desetljeća pod fašističkom diktaturom, te bio podvrgnut različitim vrstama ugnjetavanja", stoji u izjavi slovenskog predsjednika.
Mnogi fašistički ratni zločini nad Slovencima ostali su "nesankcionirani" što je stvorilo "etički deficit" zbog kojega Italija, ističe se u izjavi, "još nije doživjela potrebnu katarzu".
Na taj problem, navodi slovenski predsjednik, upozoravaju i neki intelektualci u Italiji, a kad taj problem bude otklonjen doći će i do potrebnog razumijevanja u talijanskoj javnosti.
"Na taj će način biti moguće stvoriti napredak u stvaranju okolnosti u kojima će biti moguće nove geste pomirenja", naveo je Danilo Türk u izjavi.
Inicijativu o trilateralnom sastanku predsjednika u Trstu, pokrenutu prije nekoliko godina, zapravo je svojim govorom uz talijanski Dan sjećanja 2007. godine "zamrznuo" talijanski predsjednik Napolitano, kad je govorio o "krvoločnoj slavenskoj mržnji" i "etničkom čišćenju", navodi "Delo".
"Na te je riječi tada reagirao samo hrvatski predsjednik Mesić, prepoznavši u njima elemente otvorenog rasizma, povijesnog revizionizma i političkog revanšizma. Službena Slovenija tada je a i kasnije preko takvih izjava većinom šutke prelazila. Sve do sada", piše "Delo" komentirajući Türkovu izjavu.
(Hina)
Podsjećajući na svoje razgovore s talijanskim predsjednikom Giorgiom Napolitanom u Ljubljani prije godinu dana, Türk je podsjetio da je tom prigodom zaključeno kako pitanje pomirenja ima i "etičku dimenziju".
"Ta dimenzija zahtijeva da u Italiji dođe do jasnijeg suočavanje sa zločinima fašizma koji je u povijesnom smislu najstariji totalitarizam u ovom dijelu Europe i izvor mnogih vrsta zala. Velik dio slovenskog naroda, jednako kao i mnogi Talijani, trpio je više od dva desetljeća pod fašističkom diktaturom, te bio podvrgnut različitim vrstama ugnjetavanja", stoji u izjavi slovenskog predsjednika.
Mnogi fašistički ratni zločini nad Slovencima ostali su "nesankcionirani" što je stvorilo "etički deficit" zbog kojega Italija, ističe se u izjavi, "još nije doživjela potrebnu katarzu".
Na taj problem, navodi slovenski predsjednik, upozoravaju i neki intelektualci u Italiji, a kad taj problem bude otklonjen doći će i do potrebnog razumijevanja u talijanskoj javnosti.
"Na taj će način biti moguće stvoriti napredak u stvaranju okolnosti u kojima će biti moguće nove geste pomirenja", naveo je Danilo Türk u izjavi.
Inicijativu o trilateralnom sastanku predsjednika u Trstu, pokrenutu prije nekoliko godina, zapravo je svojim govorom uz talijanski Dan sjećanja 2007. godine "zamrznuo" talijanski predsjednik Napolitano, kad je govorio o "krvoločnoj slavenskoj mržnji" i "etničkom čišćenju", navodi "Delo".
"Na te je riječi tada reagirao samo hrvatski predsjednik Mesić, prepoznavši u njima elemente otvorenog rasizma, povijesnog revizionizma i političkog revanšizma. Službena Slovenija tada je a i kasnije preko takvih izjava većinom šutke prelazila. Sve do sada", piše "Delo" komentirajući Türkovu izjavu.
(Hina)
You must be logged in to post a comment Login