Dokumentarni film „Jedna od nas“ autora Đure Gavrana, produkcije Pipser, 30. ožujka u 21:10 bit će premijerno prikazan na prvom programu Hrvatske radiotelevizije. Odmah nakon filma u 22 sata na HRT-ovom streaming servisu gledatelji će moći pratiti podcast i postaviti pitanja autoru filma Đuri Gavranu, psihologinji Silviji Stanić i psihijatru Goranu Arbanasu. Ovo je prvi put da HRT nudi gledateljima ovakvu vrstu interakcije nakon dokumentarnog filma.
Radnja prati reakcije jedne zajednice na otkriće o seksualnom zlostavljanju. Osvojio je niz nagrada na festivalima te pokrenuo vrlo uspješnu kampanju kojoj je cilj osvještavanje javnosti o problemu seksualnog zlostavljanja djece.
Nerazumijevanje je ozbiljna poruka
Na proslavi petnaeste godišnjice mature kolege iz razreda prisjećaju se srednjoškolskih dogodovština. Kako večer odmiče, sljedovi hrane i pića se nižu, razgovori su sve otvoreniji, ali jednu temu s nelagodom izbjegavaju. Sve dok ih alkohol ne ohrabri da započnu razgovor o šokantnom pismu koje su svi primili. Pismu u kojem njihova kolegica iznosi svoju mučnu ispovijed o brutalnom zlostavljanju koje je proživljavala kao dijete i srednjoškolka. Film prati skupinu ljudi koji tijekom jedne večere pokušavaju pronaći način da započnu razgovor o spoznaji koja ih je sve šokirala.
Jedan od sudionika večere te protagonist filma je i redatelj Đuro Gavran, koji je istaknuo kako ovim filmom želi podići svijest o problematici seksualnog zlostavljanja djece kako bi se, u konačnici, pomoglo žrtvama nasilja u suočavanju s posljedicama takvog traumatičnog iskustva. Tim je povodom pokrenuta istoimena kampanja koja objedinjuje osvještavanje javnosti o problemu seksualnog nasilja nad djecom kroz edukativne članke sa stručnjacima, te online projekcijama filma i razgovorima s maturantima. Žrtve često dugo ne progovaraju o traumi i zato je važno kontinuirano jačanje svijesti kroz sam film, ali i razgovor sa psiholozima i redateljem koji slijedi nakon odgledanog filma.
„Vrlo često ljudi osvijeste da posljedice seksualnog zlostavljanja nose sa sobom do odrasle dobi. Postaje im jasno da se nikada neće toga riješiti dok ne progovore. Često progovore baš u onom trenutku kada odluče da moraju progovoriti kako bi mogli prihvatiti sebe, da bi mogli nastaviti s normalnim, odraslim životom. Zašto je djeci tako teško govoriti? Prije svega, zato što su u samo zlostavljanje uvučena kroz razne manipulacije, a koje su prikazane kao tajne. Zato što im zlostavljači često govore da će otkrivanjem istine razoriti obitelj, što kod njih stvara dodatan strah. Zato što postoji sram, krivnja i osjećaj suodgovornosti da su doprinijela tome što im se događa, da su sama to izazvala. To su teške, duboke emocije, koje se protežu kroz cijelo to razdoblje. Ako je razdoblje zlostavljanja trajalo duže, sigurno je da će i posljedice biti po djecu veće. Tako da ne iznenađuje što prolazi toliko vremena, osobito ako su zatražila pomoć i podršku, a nisu naišla na razumijevanje. Nerazumijevanje je ozbiljna poruka – sam si u tome“, poručila je psihologinja Silvija Stanić.
Nužno je postavljati pitanja
Do sada je u kampanji u srednjim školama sudjelovalo preko 500 učenika, ali i njihovih nastavnika, a razgovor s redateljem i stručnjacima nakon filma potvrdio je koliko je mladima ovakav razgovor potreban, te koliko pitanja imaju na temu seksualnog zlostavljanja djece.
„Počinitelji su u otprilike 85% slučajeva poznati žrtvi. Dakle, vrlo rijetko seksualno kazneno djelo prema djeci počine osobe koje dijete ne poznaju. Najčešće su to članovi uže obitelji, vrlo često su to otac, očuh, djed, ujak, stric ili recimo prijatelj obitelji, član proširene obitelji, dakle netko vrlo poznat djetetu. Nešto rjeđe će to biti druge osobe koje dolaze u kontakt s djecom kao što su to recimo učitelji, vjeroučitelji ili treneri, a najrjeđe će to biti nepoznata osoba“, izjavio je psihijatar Goran Arbanas.
Sljedeći korak u kampanji je uključivanje tvrtki da kroz edukaciju vlastitih zaposlenika prihvate postojanje ovog problema u društvu i pokrenu razgovor na temu seksualnog nasilja unutar vlastite tvrtke. Konačni cilj kampanje je izdavanje edukativnog priručnika „Kako razgovarati?“ kada vam se dijete povjeri o vlastitom iskustvu zlostavljanja.
Dokumentarni film „Jedna od nas“ premijeru je imao na Sarajevo film festivalu, a nakon čega je prikazan i na domaćim filmskim festivalima – u regionalnoj konkurenciji ZagrebDoxa, te na Liburnija film festivalu. Film je i pobjednik 30. Dana hrvatskog filma, a osvojio je veliku nagradu žirija, nagradu za najbolji dokumentarni film, nagradu za montažu, za etiku i ljudska prava, te nagradu „Zlatna uljanica“ Glasa koncila.
Nakon premijere na HTV-u film „Jedna od nas“ će u sklopu projekta H-15 biti ponovno prikazan u nezavisnim kinima diljem Hrvatske. Projekt je to kojim se obilježava 15 godina osnutka Hrvatskog audiovizualnog centra, a u sklopu kojeg ponovno prikazuju najuspješnije hrvatske filmove od osnutka.
Đuro Gavran magistrirao je režiju dokumentarnog filma na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i Dizajn na Grafičkom fakultetu u Sveučilišta u Zagrebu. Autor je tridesetak dokumentarnih filmova. Prvi film Presuda premijerno je prikazan na filmskom festivalu u Rotterdamu 2013. godine, a posljednji Jedna od nas uz edukativnu kampanju progovorio je o temi seksualnog zlostavljanja djece. Za film 4,7 osvojio je Veliki pečat u regionalnoj konkurenciji na ZagrebDOX-u 2016. godine. Potpisuje i niz televizijskih dokumentarnih filmova u sklopu European Broadcasting Union (EBU), kao i dokumentarni TV serijal Dobra ekonomija. Osnivač je produkcijske kuće Pipser, živi i radi u Zagrebu. Od 6. travnja do 11. svibnja 2023. na HRT1 gledamo i premijeru njegovog dokumentarnog serijala Dobra ekonomija.
