U inozemstvo s razlogom

 – Vrlo malo sam znala o raku dojke kada sam prije osam godina prvi puta počela liječenje. Zapravo, liječenje i nije prava riječ, kvržica je kirurški odstranjena, tkivo dojke zamijenio je silikonski umetak i kao da se ništa nije promijenilo. Slijedilo je šest ciklusa kemoterapije te nakon toga i radioterapija koja je zbog kvara aparata čak dva puta, umjesto 25 dana trajala 52 dana,- prisjeća se prof. dr. sc. Vesna Andrijević Matovac,

Predsjednica je Udruge „Sve za nju“ namijenjene oboljelima od raka dojke i članovima njihovih obitelji i prijatelja (www.svezanju.hr), a radi kao profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Nekoliko godina nakon operacije karcinom se ponovno pojavio, na kirurškom rezu, slijedila je ponovna operacija te konzultacije o ponovnom liječenju. Liječnici u Hrvatskoj procijenili su da je za liječenje lokalnog recidiva, operacija posve dostatna.

Čak štoviše, ugledna zagrebačka onkologica neljubazno ju je otpravila s konzultacije na kojoj je pokušala dobiti „drugo mišljenje“ riječima:„Vama nije potrebna više nikakva terapija, a to imate li mikrometastaze ili ne, to za sada zna samo dragi Bog!“.

Teško je i zamisliti iznenađenje, šok, strah, sve ono o čemu ne razmišljamo vjerujući domaćim autoritetima koji nađu ovako „birane“ riječi da Vas doista „ohrabre“ za daljnje liječenje.

Francuska, Njemačka, Španjolska…

Iako je i tijekom prve operacije kontaktirala stručnjake u inozemstvu, bile su to uglavnom e-mail konzultacije ili je netko od njezinih prijatelja koji u inozemstvu žive otišao s njenom dokumentacijom na razgovor k liječniku.

A onda se prof. Matovac spakirala i otputovala u Francusku, u Kliniku Paul Brousse, Villejuif, gdje joj je rečeno da ponovno mora proći drugu liniju kemoterapije u kombinaciji s ciljanim lijekom Herceptinom, s obzirom na agresivni oblik raka dojke tzv. HER 2 pozitivan.

– Već nekoliko godina liječim se i u Hrvatskoj i u inozemstvu pa mogu uspoređivati. Onkologija je kod nas kao grana medicine jako deprimirajuća, liječnici su rezignirani za razliku od mog liječnika prof. dr. Jose Baselge* iz Barcelone za kojega nema bezizlazne situacije, uvijek je pun optimizma. To najprije uočite, a kasnije počnete otkrivati i puno veće mogućnosti u liječenju koje se pružaju inozemstvu.

Troškove liječenja u stranim državama Hrvatska ne podmiruje kada se procijeni da je isti učinak mogao imati jednak ili drukčiji postupak u Hrvatskoj. Najsvježiji primjer upravo proživljava i jedan kolega, novinar.

Za liječenje karcinoma u inozemstvu izdvojio je više tisuća eura, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje odbio je snositi troškove, s obrazloženjem prvostupanjskog rješenja koje se svodi na zaključak da je kirurgija pouzdanija metoda liječenja od primijenjene metode zračenja stereotaksijom.

Mišljenje stranog medicinskog stručnjaka i prednosti primijenjene terapije najvjerojatnije neće smekšati niti više sudske instance.

Čak i u puno bogatijim zemljama od Hrvatske nemaju u svakom gradu sve, bilo bi to neracionalno očekivanje.

Bez registra kliničkih studija

Iako se nameće kao veoma važan razlog, novac nije jedina prepreka za pružanje oboljelima više od onoga što sada dobivaju. Bez velikih troškova mogli bismo imati, a nemamo npr. bolji uvid u aktualne kliničke studije novih lijekova koje su u Hrvatskoj u tijeku ili u pripremi.

Kako kod nas još nije uspostavljen registar kliničkih studija, pacijent o tome može doznati nešto samo od svog liječnika, no često niti od njega, ako liječnik osobno nije jedan od istraživača u kliničkom ispitivanju.

– Registri kliničkih studija postoje u europskim državama i obično su dostupni preko internetskih stranica tamošnjih ministarstava zdravstva. Informacije su važne za oboljele ne samo da bi znali koji će se novi lijekovi ponuditi tržištu, nego i kako bi se mogli uključiti puno prije nego lijek bude registriran i na pozitivnoj listi zdravstvenog osiguranja. Hoće li biti zornije ako kažem da sam za novi lijek za HER2 tumore, koji je trenutno u ranoj fazi ispitivanja doznala od liječnika u Barceloni, a ne od svog liječnika u Zagrebu koji će za farmaceutsku kompaniju raditi ovu kliničku studiju?!

– Dakako nije on kriv za to, jer ne može pričati o studiji čiji je postupak odobrenja u tijeku kod nadležne institucije, no po meni se ovdje primarno radi o propustu Ministarstva zdravstva koje bi trebalo istoga časa kada farmaceutska kompanija podnese zahtjev za provođenjem kliničkog ispitivanja informirati javnost o tome na svojoj web stranici. Uostalom Ministarstvo zdravstva je donijelo prije nekoliko godina o tome i zakonski propis koji se, eto, ne poštuje.

Dijagnostika i liječenje u inozemstvu

PET/CT

– kombinacija PET skenera (pozitronska emisijska tomografija) koji pokazuje metabolizam i funkciju stanica te CT-a (kompjutorizirana tomografija) koji pokazuje anatomiju i morfologiju organa.

Uređaj omogućuje prikaz cijeloga tijela pokazujući pri tome patološka odstupanja. Cijena mu dosiže i tri milijuna eura, a vrlo je učinkovit u ranom dijagnosticiranju tumora te posebno otkrivanju metastaza koje su najčešće skrivene.

Prije nešto više od godinu dana takav je uređaj stigao u KB Sestara milosrdnica u Zagrebu kao rezultat partnerstva države i privatne Poliklinike Medikol.

Stereotaksijska radioterapija

– u Hrvatskoj se primjenjuje samo u zračenju mozga, dok se primjerice u drugim zemljama koristi i za druge dijelove tijela. Prednost joj je što maksimalno štedi okolno tkivo.

Primjerice, zračenje limfnog čvora metodom stereotaksije prof. Matovac je stajalo 8.500 eura, što je zbog specifičnosti lokalizacije (uz rub srčane aorte) naš HZZO ipak pristao platiti.

Tomo radioterapija

– metoda zračenja koja je prof. Matovac predložena nedavno u Njemačkoj za zračenje pleure. Metoda se i u svijetu počela primjenjivati u velikim kliničkim centrima, a kada je u pitanju npr. pleura, može se zračiti vrlo ciljano uz maksimalnu poštedu tkiva pluća.

Pozitronska emisijska tomografija (PET)

– ukratko, omogućuje razlikovanje zloćudnih od dobroćudnih tvorbi.

Cijena usluge je, ako plaćate sami, oko 1600 Eura.



*Jose Baselga je predsjednik Službe medicinske onkologije i direktor Odjela medicinske onkologije, hematologije i radijske onkologije na Vall d’Hebron University Hospital u Barceloni. Također je profesor medicine na Universidad Autonoma de Barcelona, stručni je predsjednik španjolske grupe za rak dojke SOLTI, radi i na State University of New York, predsjednik je Europskog društva medicinskih onkologa (ESMO)…Prvi pregled kod prof.Baselge stoji npr. 500 eura, dok je svaka kontrola 250 eura (dva puta godišnje). Razgovor osim na španjolskom, može biti i na engleskom jeziku, a obično traje 45 minuta.

*  *  *
Breast Cancer Awareness Tribute Original Song