Posljednja godina kada je velik broj naših građana odlazio u kupnju u susjedne zemlje bila je 2000.; trećina hrvatskih kućanstava tada je obavljala velike kupnje svakodnevnih potrepština izvan granica Republike Hrvatske.
Slavonci najčešće u inozemstvo
Kriza je sada ponovo je aktivirala taj oblik opskrbe pa ove godine petina kućanstava opet u gotovo redovitoj kupovini preko granice. Koliko se god dio trgovaca i proizvođača trudi sniziti cijene u Hrvatskoj, to očito nije dovoljno za kućne budžete kojima raspolažu naši građani pa se tako prihod naših kućanstava prelijeva u susjedstvo.
Od veljače do lipnja ove godine svaki je mjesec u kupnju preko granice odlazilo od 14 do 19 posto kućanstava. Tako je na primjer u lipnju ukupno 15 posto kućanstava kupovalo u susjedstvu. Najviše ih je bilo iz Slavonije (27 posto), Istre i Primorja (24 posto), slijedi Zagreb s okolicom te Lika, Kordun, Banovina (po 13 posto), pa sjeverna Hrvatska (deset posto) i Dalmacija (sedam posto).
Zanimljivo je da su u te kupnje nešto više išli građani visoke stručne spreme (20 posto) ili srednje stručne spreme (17 posto), osobe u stalnom radnom odnosu (22 posto), iz kućanstava s četvero i petero članova (oko 20 posto), srednjih ili viših mjesečnih prihoda kućanstva (od 18 do 20 posto)…
Obavezna odjeća i obuća
U inozemstvu se kupuje svašta. Oni koji su bili u kupnji u lipnju gotovo obavezno kupili su nešto od odjeće i obuće (65 posto). Te su proizvode najviše kupili putnici iz Zagreba (81 posto) i iz Istre (86 posto).
Od proizvoda svakodnevne potrošnje, ima tu sredstava za pranje i čišćenje (21 posto), sredstava za osobnu higijenu (20 posto), mlijeka i mliječnih prerađevina, kave, bezalkoholnih i alkoholnih pića (po oko 17 do 22 posto), mesa i prerađevina (13 posto), cigareta (oko 40 posto) pa sve do bijele tehnike (četiri posto).
Slavonci najčešće u inozemstvo
Kriza je sada ponovo je aktivirala taj oblik opskrbe pa ove godine petina kućanstava opet u gotovo redovitoj kupovini preko granice. Koliko se god dio trgovaca i proizvođača trudi sniziti cijene u Hrvatskoj, to očito nije dovoljno za kućne budžete kojima raspolažu naši građani pa se tako prihod naših kućanstava prelijeva u susjedstvo.
Od veljače do lipnja ove godine svaki je mjesec u kupnju preko granice odlazilo od 14 do 19 posto kućanstava. Tako je na primjer u lipnju ukupno 15 posto kućanstava kupovalo u susjedstvu. Najviše ih je bilo iz Slavonije (27 posto), Istre i Primorja (24 posto), slijedi Zagreb s okolicom te Lika, Kordun, Banovina (po 13 posto), pa sjeverna Hrvatska (deset posto) i Dalmacija (sedam posto).
Zanimljivo je da su u te kupnje nešto više išli građani visoke stručne spreme (20 posto) ili srednje stručne spreme (17 posto), osobe u stalnom radnom odnosu (22 posto), iz kućanstava s četvero i petero članova (oko 20 posto), srednjih ili viših mjesečnih prihoda kućanstva (od 18 do 20 posto)…
Obavezna odjeća i obuća
U inozemstvu se kupuje svašta. Oni koji su bili u kupnji u lipnju gotovo obavezno kupili su nešto od odjeće i obuće (65 posto). Te su proizvode najviše kupili putnici iz Zagreba (81 posto) i iz Istre (86 posto).
Od proizvoda svakodnevne potrošnje, ima tu sredstava za pranje i čišćenje (21 posto), sredstava za osobnu higijenu (20 posto), mlijeka i mliječnih prerađevina, kave, bezalkoholnih i alkoholnih pića (po oko 17 do 22 posto), mesa i prerađevina (13 posto), cigareta (oko 40 posto) pa sve do bijele tehnike (četiri posto).
You must be logged in to post a comment Login