Izjave djeteta tipa "ništa mi nije jasno" ili " ja to ne mogu" su neprihvatljive i tražite dijete da konkretizira problem pa mu tek potom pomozite. Tehnika učenja bi se trebala podučavati u školi.
Učenje je kreativan proces, a ne "štrebanje". Nastavnici će učenicima pomoći, ako podučavaju s oduševljenjem i zanimljivo te pokazuju na koji način se gradivo može primijeniti u svakodnevnom životu. Dobre ocjene su poticajne, a slabe demotivirajuće.
Dobri nastavnici i roditelji nikada neće upućivati kritike djetetu kao osobi već samo njegovom uratku i nikada neće uspoređivati djecu međusobno. Očekuje se da učenici, bez obzira na njihove školske rezultate, imaju svakodnevno i dovoljno slobodnog vremena za igru i razonodu.
Dnevnik školskih postignuća
Jedna od jednostavnih, a efikasnih metoda koju zajedno sa svojim djetetom možete primjenjivati jest vođenje dnevnika školskih postignuća. Od djeteta tražite da samo postavi ciljeve vezane uz školski program i ocjene. Koliko namjerava imati iz hrvatskog, koliko iz matematike, koliko iz tjelesnog, … . Koliko misli dnevno raditi za školu, kada će se ujutro dizati, kada odlaziti od kuće…
Dijete neka napiše svoje procjene i planove pa onda zajedno s Vama prati postupak dostizanja svojih planova. Takvim postupkom dijete postaje aktivni sudionik, a ne izvršitelj volje svojih roditelja, učitelja ili sistema. To daje snagu njegovoj motivaciji. Same procjene djeteta i ciljeve koje napiše uvažite bez posebnih kritika.
Dijete mora osjetiti da podržavate njegova razmišljanja i izbor. Ono tijekom vremena mora samo doživjeti realnost ili nerealnost svojih ciljeva te ih korigirati. Vi ste tu samo kao podrška.
U svakom trenutku pazite da djetetu ne imputirate svoje želje i ambicije. Sva pozitivna nastojanja i rezultate pohvalite.
Poticajne nagrade
Slabo motivirane učenike pokušajte potaknuti konkretnim nagradama i to ako se prethodno dogovoreni planovi realiziraju u skladu s dogovorom. Ako se ne realiziraju – nema nagrade.
Nagrade su primjerene Vašim mogućnostima i o tome se valja unaprijed dogovoriti (čak i ako ste imućni ne treba pretjerivati u skupoći nagrade). Promatrani period može biti npr. kvartal ili polugodište, a što je učenik slabije motivacije period za nagradu je kraći.
Od dnevnih nagrada koristite mogućnost darivanja dodatnog vremena za elektronske igrice, dodatno vrijeme za izlazak, a kod školske djece nižih razreda npr. sličice, strip, sladoled i slično.
U slučaju neuspjeha ne koristite kazne, jer dodatno demotiviraju učenika.
Edukacija i igrice na kompjutoru
Većina djece nije u stanju kontrolirati vrijeme provedeno igranjem igrica na kompjuteru, pa se očekuje da im Vi u tome pomognete. Do dva sata igranja dnevno bio bi prihvatljivi prosjek igranja. Treba razlikovati kada djeca koriste kompjuter u svrhu edukacije, a kada se samo igraju.
Edukacija pomoću kompjutera je poželjna jer postoje brojni izvrsni programi (većina na engleskom) koji djeci mogu olakšati sticanje znanja i potaknuti razvoj kognitivnih funkcija. Edukacijski softver ne predstavlja opasnost u smislu da će dijete s njime ostati previše sati, kao što je to slučaj s elektronskim igricama.
Učenje je kreativan proces, a ne "štrebanje". Nastavnici će učenicima pomoći, ako podučavaju s oduševljenjem i zanimljivo te pokazuju na koji način se gradivo može primijeniti u svakodnevnom životu. Dobre ocjene su poticajne, a slabe demotivirajuće.
Dobri nastavnici i roditelji nikada neće upućivati kritike djetetu kao osobi već samo njegovom uratku i nikada neće uspoređivati djecu međusobno. Očekuje se da učenici, bez obzira na njihove školske rezultate, imaju svakodnevno i dovoljno slobodnog vremena za igru i razonodu.
Dnevnik školskih postignuća
Jedna od jednostavnih, a efikasnih metoda koju zajedno sa svojim djetetom možete primjenjivati jest vođenje dnevnika školskih postignuća. Od djeteta tražite da samo postavi ciljeve vezane uz školski program i ocjene. Koliko namjerava imati iz hrvatskog, koliko iz matematike, koliko iz tjelesnog, … . Koliko misli dnevno raditi za školu, kada će se ujutro dizati, kada odlaziti od kuće…
Dijete neka napiše svoje procjene i planove pa onda zajedno s Vama prati postupak dostizanja svojih planova. Takvim postupkom dijete postaje aktivni sudionik, a ne izvršitelj volje svojih roditelja, učitelja ili sistema. To daje snagu njegovoj motivaciji. Same procjene djeteta i ciljeve koje napiše uvažite bez posebnih kritika.
Dijete mora osjetiti da podržavate njegova razmišljanja i izbor. Ono tijekom vremena mora samo doživjeti realnost ili nerealnost svojih ciljeva te ih korigirati. Vi ste tu samo kao podrška.
U svakom trenutku pazite da djetetu ne imputirate svoje želje i ambicije. Sva pozitivna nastojanja i rezultate pohvalite.
Poticajne nagrade
Slabo motivirane učenike pokušajte potaknuti konkretnim nagradama i to ako se prethodno dogovoreni planovi realiziraju u skladu s dogovorom. Ako se ne realiziraju – nema nagrade.
Nagrade su primjerene Vašim mogućnostima i o tome se valja unaprijed dogovoriti (čak i ako ste imućni ne treba pretjerivati u skupoći nagrade). Promatrani period može biti npr. kvartal ili polugodište, a što je učenik slabije motivacije period za nagradu je kraći.
Od dnevnih nagrada koristite mogućnost darivanja dodatnog vremena za elektronske igrice, dodatno vrijeme za izlazak, a kod školske djece nižih razreda npr. sličice, strip, sladoled i slično.
U slučaju neuspjeha ne koristite kazne, jer dodatno demotiviraju učenika.
Edukacija i igrice na kompjutoru
Većina djece nije u stanju kontrolirati vrijeme provedeno igranjem igrica na kompjuteru, pa se očekuje da im Vi u tome pomognete. Do dva sata igranja dnevno bio bi prihvatljivi prosjek igranja. Treba razlikovati kada djeca koriste kompjuter u svrhu edukacije, a kada se samo igraju.
Edukacija pomoću kompjutera je poželjna jer postoje brojni izvrsni programi (većina na engleskom) koji djeci mogu olakšati sticanje znanja i potaknuti razvoj kognitivnih funkcija. Edukacijski softver ne predstavlja opasnost u smislu da će dijete s njime ostati previše sati, kao što je to slučaj s elektronskim igricama.
You must be logged in to post a comment Login