Connect with us

Hi, what are you looking for?

She.hrShe.hr

Duh i tijelo

Utjecaj Instagrama na mentalno zdravlje

Iako užasno rasprostranjen i naveliko korišten, prolazi li Instagram ispod radara racionalnom upravljanju našim vremenom, pažnjom i ponajviše, brizi o mentalnom zdravlju?

Iako užasno rasprostranjen i naveliko korišten, prolazi li Instagram ispod radara racionalnom upravljanju našim vremenom, pažnjom i ponajviše, brizi o mentalnom zdravlju?

Tekst napisao Mario Zulić, mag.psych., osnivač i glavni urednik Nepopularne psihologije.

Naravno, lako je reći “Da.” ili “Sve društvene mreže su zlo.“, no to bi bila pretjerana simplifikacija problematike, više vođena stavom o društvenim mrežama nego podacima. S druge strane, uz takvu retoriku lako možemo reći “ok, neka su” i nastaviti s ponašanjem kao i do sada. Stoga, u ovom ćemo članku pregledati važna istraživanja i druge nalaze vezane za Instagram te razmotriti odgovornije korištenje ove naizgled bezazlene aplikacije.

Najgore od lošeg?

U Velikoj Britaniji, istraživanje iz 2017. godine je obuhvatilo 1,479 osoba u dobi od 14 do 24 godine te je uspoređivalo psihološke posljedice korištenja pet velikih društvenih medijskih platformi: Facebook, Instagram, Snapchat, Twitter i YouTube.

Zaključeno je da je YouTube bio jedina platforma s pozitivnim ukupnim ocjenama na temelju 14 mjera vezanih uz zdravlje i dobrobit, dok su ostale platforme imale negativne ocjene, pri čemu je Instagram imao najnižu ocjenu.

Istraživanje je prepoznalo neke pozitivne učinke Instagrama, kao što je izražavanje sebe i vlastitog identiteta te osjećaj zajednice, ali je utvrdilo da su ovi pozitivni učinci nadmašeni negativnim utjecajem, posebice na san, sliku tijela i “strah od propuštanja” (eng. fear of missing out/FOMO). “Ocjene” koje je Instagram dobio možete vidjeti u slikovitom prikazu preuzetom iz izvješća istraživanja.

Prikaz ujednačenih prosječnih rezultata Instagrama na 14 mjera uključenih u opisano istraživanje
Instagram, #Instasad?

O brojnim načinima na koje su društvene mreže posebno dizajnirane da vam zaokupe pažnju smo već pisali u svom osvrtu na dokumentarni film Social Dilemma kojeg i dalje preporučamo. No, što kažu istraživanja o učincima korištenja Instragama?

Istraživanje koje su proveli Sherlock i Wagstaff (2018) na 129 mladih žena (18-35 god) donosi zanimljive nalaze o povezanosti korištenja Instagrama i različitih psiholoških varijabli. Sudionici koji su češće koristili Instagram su također imali više depresivnih simptoma, niže samopoštovanje, više razine anksioznosti te su bili manje zadovoljni vlastitim izgledom.

Iako smo u psihologiji jako oprezni oko zaključivanja o uzročno posljedičnim vezama, rezultati istraživanja Hunta i suradnika (2018) pokazali su da takve veze zaista postoje. Nakon ograničenja korištenja društvenih mreža na 10min dnevno po društvenoj mreži, eksperimentalna grupa je pokazala zanimljive promjene na mjerenjima kroz tri tjedna. Sudionici su imali pokazali značajno smanjenje usamljenosti i simptoma depresije u usporedbi s kontrolnom skupinom.

Istraživanje Lupa i suradnika iz 2015. godine otkrilo je jedan od faktora ovakvih zabrinjavajućih povezanosti. Autori su se bavili povezanosti između frekvencije korištenja Instagrama i simptoma depresije kroz moderatorske efekte negativne socijalne usporedbe i broja stranaca koje osoba prati na Instagramu, odnosno broja osoba koje pojedinac prati na Instagramu, a ne poznaje u stvarnom životu. Uzorak je činilo 117 sudionika, od kojih je 84% žene između 18 i 29 godina. Rezultati su pokazali negativnu povezanost korištenja Instagrama sa psihološkom dobrobiti kod onih sudionika koji su pratili više stranaca na Instagramu, dok je kod onih koji su pratili manje stranaca povezanost bila pozitivna.

Moguće objašnjenje ovog rezultata vam se vjerojatno i samima javlja u glavama, a to je da je puno lakše imati iskrivljenu sliku o nekome ako ga “poznajemo” isključivo preko sadržaja na Instagramu. Sadržaja koji često prikazuje nerealnu sliku života tih ljudi te u kojem su fotografije značajno uređene kako bi pojedinci izgledali “privlačnije”.

Drugim riječima, kroz ružičaste naočale gledamo (često) umjetno stvorene trenutke ljudi koji izgledaju gotovo savršeno, što dovodi do negativnih socijalnih usporedbi. Zaključak takvih usporedbi je da smo niže na socijalnoj hijerarhiji nego što to zaista jesmo (da imamo manje resursa, da izgledamo lošije, živimo manje kvalitetne ili manje zabavne živote nego drugi), što dovodi do negativnih posljedica za naše mentalno zdravlje.

Vogel i suradnici (2014) svojim su istraživanjem pokazali značajnu povezanost čestog korištenja Facebooka i niskog samopoštovanja koja je posredovana upravo socijalnom usporedbom.

Slika o vlastitom tijelu i Instagram

(Ne)zadovoljstvo vlastitim izgledom je važna tema kod korištenja Instagrama jer su adolescenti jako svjesni svog tijela u razvoju te su u razdoblju kada mnogi od njih razvijaju poremećaje hranjenja i nezdrav odnos prema vlastitom tijelu zbog poruka koje primaju iz okoline. Instagram u ovom kontekstu, kao što možete pretpostaviti, ne pomaže.

Neki su slučajevi pokazali kako je minimalna akcija korisnika (npr. guglanje dijete ili lajkanje videa vježbanja) dovoljna da im se feed ispuni videima i fotografijama usmjerenim na prehranu i vježbanje. Videima i fotografijama koji su često pretjerani, uređeni ili jednostavno lažni.

Nedugo nakon toga, Instagram se morao javno ispričati jer su predlagali sadržaj gubljenja kilograma osobama s poremećajima hranjenja. Osim toga, istraga Guardiana iz 2019. godine, pronašla je tisuće (#)hashtagova i računa koji promiču anoreksiju, uključujući dnevnike gubitka težine, zabrinjavajuće slike i komentare o ciljnim težinama, uz pozive uznemirenim korisnicima da “ne prijave sadržaj”, nego “samo blokiraju profil” kako bi se izbjeglo uklanjanje sadržaja.

Kako ne bismo posezali samo za stranim nalazima, zanimljivo istraživanje su provele Ćudina i Kuterovac Jagodić (2019) na hrvatskim srednjoškolcima. U istraživanju su promatrali, između ostaloga, odnos simptoma depresivnosti, samoobjektivizacije i korištenja Instagrama. U ovom kontekstu pod samoobjektivazicijom podrazumijevamo opseg u kojem osoba neprekidno nadgleda svoje tijelo i promatra ga iz perspektive treće osobe, osjeća sram ako tijelo ne odgovara nametnutim kulturalnim standardima te vjeruje da ljudi mogu utjecati na svoj izgled.

Rezultati pokazuju kako djevojke u odnosu na mladiće učestalije koriste Instragam, pokazuju više simptoma depresije i višu razinu samoobjektivizacije. Nadalje, viša razina samo-nadzora i srama zbog izgleda tijela bili su prediktori izraženijih simptoma depresije kod adolescenata oba spola. Zanimljivo je kako su samo-nadzor i sram zbog tijela bili medijatori povezanosti korištenja Instagrama i depresije. Odnosno, možemo reći da su na jedan način objasnili vezu između korištenja Instagrama i simptoma depresije.

Ovo nisu izolirani slučajevi

Spomenuti nalazi nisu izolirani slučajevi “nekih tamo” tinejdžera. Kao što smo pokazali, društvene mreže utječu na djecu, tinejdžere i mlade ljude oko nas. Iako postoje pozitivne strane korištenja Instagrama, opisani nalazi nas upozoravaju na iznimno sklizak teren. Teren kojeg su vlasnici ove aplikacije, tvrtka Meta, svjesni i koji rade premalo (ili ništa) kako bi učinili svoje aplikacije sigurnijima za korištenje.

Slikoviti prikaz razine ovih problema su akcije koje se poduzimaju u SAD-a. U listopadu 2023. godine, 41 savezna američka država pokrenula je pravne postupke protiv tvrtke Meta. Državno tužilaštvo čak 33 savezne države podnijelo je zajedničku tužbu zbog zabrinutosti o ovisnosti o Instagramu i njegovom utjecaju na mentalno zdravlje mladih ljudi.

Jedan od razloga tužbe su i informacije koje je na svjetlo dana iznijela zaposlenica tvrtke Meta, Frances Haugen, postavši tako jedna od važnijih zviždačica posljednjih godina. Haugen je u rujnu 2021. godine počela javno iznositi nalaze internih istraživanja tvrtke koja su pokazala da je Meta (tada Facebook) svjesna štetnih učinaka svojih platformi, ali je prioritet dan profitu umjesto sigurnosti korisnika.

Haugen je otkrila kako je Meta svjesna da njihovi algoritmi potiču širenje mržnje, dezinformacija i nasilja. Također je otkrila da je Meta znala da Instagram ima štetan utjecaj na mentalno zdravlje mladih (naročito tinejdžerica), ali je tu informaciju držala u tajnosti.

Informacije koje je podijelila Frances Haugen izazvale su veliku pozornost javnosti i niz kritika na račun Facebooka. Jedna od posljedica ovog slučaja jest da je u Europskoj uniji pokrenut postupak protiv Facebooka zbog kršenja zakona o zaštiti privatnosti. Meta je navodno počela mijenjati svoje algoritme kako bi smanjili širenje štetnog sadržaja.

Što napraviti?

S obzirom da korištenje Instagrama ima i neke pozitivne posljedice koje smo ranije spomenuli, teško je zamisliti da ćemo svi odjednom prestati s korištenjem ove društevene mreže. Ipak, postoji niz načina da umanjimo negativne posljedice o kojima smo pisali u članku.

Prije svega moramo biti svjesni da je kod ovih “besplatnih” aplikacija glavna valuta naše vrijeme i pažnja. Zbog toga su kreirani algoritmi koji će nas zadržati tamo što dulje i protiv njih se moramo aktivno boriti.

  • Jedan od načina je uključivanje podsjetnika u postavkama Instagrama da smo na aplikaciji već neko vrijeme. Ukoliko u izborniku otvorite “Your Activity” i “Time Spent“, ne samo da ćete vidjeti koliko vremena u prosjeku provodite na Instagramu nego ćete moći i uključiti podsjetnik koji će vam reći da ste na aplikaciji već 10, 20 ili 30 minuta.
  • Osim toga, možemo postaviti i podsjetnik na dnevni limit vremena provedenog na Instagramu kojeg ne želimo prijeći. Prema preporukama dnevni limit za društvene mreže bi trebao biti 30 minuta. Vrijeme provedeno na društvenim mrežama nikako ne bi trebalo prelaziti 2h dnevno.
  • Možemo smanjiti broj nepoznatih ljudi koje pratimo te općenito birati pozitivniji sadržaj koji će krasiti naš feed.
  • Potrebno je biti kritičan prema “savršenim životima” i trendovima Instagrama i podsjetiti se da stvarni život izgleda drugačije od onoga što promatramo na mrežama. Na ovaj način možemo ublažiti socijalne usporedbe.
  • Isključenje notifikacija Instagrama (i drugih društvenih mreža) može pomoći da nas obavijesti ne ometaju u obavljanju drugih aktivnosti, što je nešto što iz vlastitog iskustva možemo reći da smanjuje provedeno vrijeme na Instagramu.

Naravno, možete se i prisjetiti nalaza opisanih u ovom članku te povremeno se vratiti na njega. Društvene mreže tek pokazuju svoje prave posljedice, ali rezultati dosadašnjih istraživanja jasno ukazuju na potrebu za odgovornim korištenjem, kao i na to da tvrtke iza ovih aplikacija ne mare za naše mentalno zdravlje o kojem zato posebno moramo brinuti sami.

Iako se u članku nismo fokusirali na razvoj ovisnosti o društvenim mrežama, već o upotrebi općenito, ona je itekako naša stvarnost te zabrinjavajuća posljedica do koje prekomjerno korištenje društvenih mreža može dovesti.


Izvori:

Ćudina, M., Kuterovac Jagodić, G. (2019). Korištenje Instagrama i simptomi depresije kod adolescenata. Filozosfski fakultet, Sveučilšte u Zagrebu. Neobjavljen diplomski rad.
Hahn, J. (2021). People:Facebook Whistleblower Reveals Her Identity, Claims Company Is ‘Causing Ethnic Violence Around the World’ preuzeto 08.01.2024. s: https://shorturl.at/fnQV1
Hunt, M. G., Marx, R., Lipson, C., & Young, J. (2018). No more FOMO: Limiting social media decreases loneliness and depression. Journal of Social and Clinical Psychology, 37(10), 751-768.
Lup, K., Trub, L., & Rosenthal, L. (2015). Instagram# instasad?: exploring associations among instagram use, depressive symptoms, negative social comparison, and strangers followed. Cyberpsychology, Behavior, and Social Networking, 18(5), 247-252.
Royal Society for Public Health (2017). Instagram Ranked Worst for Young People’s Mental Health. #Status of Mind, preuzeto 08.01.2024 s: https://shorturl.at/biKNS
Sherlock, M. i Wagstaff, D. L. (2018). Exploring the relationship between frequency of Instagram use, exposure to idealized images, and psychological well-being in women. Psychology of Popular Media Culture.
Vogel, E. A., Rose, J. P., Roberts, L. R. i Eckles, K. (2014). Social comparison, social media, and self-esteem. Psychology of Popular Media Culture, 3(4), 206–222.
Trifiro, B. (2018). Instagram Use and It’s Effect on WellBeing and Self-Esteem. Master of Arts in Communication. Paper 4.

Ne propustite

Zdravstveni karton

Akne, suha koža i kosa, lomljivi nokti pa čak i stanja poput ekcema, dijelom su rezultat genetike, a dijelom neadekvatne prehrane.

Seks

Vrtoglavo visokim potpeticama do boljeg orgazma.

Zanimljivosti

Otkako su holivudske zvijezde 2020. u svojim „goody bagovima“ na dodjeli Oscara dobile upravo ovaj izvor mladosti, spermidineLIFE® postao je javna tajna u Hollywoodu.

Duh i tijelo

Jeste li zadnjih dana primijetile nacionalnu kampanju borbe protiv menstrualnog siromaštva? Možda ste se čak u nju već i uključile? Niste li još, sad...

Advertisement

Impressum


Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.