Čak će i prekaljeni ljubitelji ljeta priznati da su im se toplinski valovi popeli na vrh glave. Namjerno govorimo u množini jer umjesto da nas zapljuskuje more, zapljuskuju nas vrućine – val za valom. Griju nas više, no ikad, pune portale, novinske stupce i TV emisije.
Upravo zato zamolili smo Nikolu Vikić – Topića, meteorologa Nove TV, da nas uputi u aktualne meteorološke prilike, kaže ponešto o trenutačno najpopularnijim pojmovima. Što su: superćelijske oluje, saharski pijesak i toplinski valovi te nam otkrije u kojem će periodu ljeta biti najugodnije vrijeme za kupanje i odmaranje.
Nekada smo pokušavali izbjeći kišu na moru, danas nastojimo izbjeći vrućine. Zašto je ovako vruće?
Već danima imamo vrlo stabilne vremenske prilike nad velikim dijelom Europe, osobito južne i istočne. Riječ je o jakom termobaričkom grebenu koji doseže do nas iz Afrike. Upravo te stabilne vremenske prilike koje se dugo zadržavaju nad velikim područjem omogućavaju nagomilavanje topline i ovako dugi toplinski val.
Kada se možemo nadati osvježenju?
Nakon ove dugotrajne stabilnosti i vrućine, vrijeme se ipak pomalo mijenja. Za sad to neće još biti neka drastična, velika i nagla promjena, ali vrućina će barem malo popustiti u drugoj polovini ovog tjedna i još malo više sljedeći tjedan. Pri tome su u kopnenim predjelima izgledna lokalna nevremena. No, to “osvježenje” od 3-6 stupnjeva bit će relativno kratkotrajno – čini se da se vrućina vraća već početkom kolovoza.
Koliko se još toplinskih valova očekuje kroz ljeto?
Ne možemo točno znati koliko će još biti toplinskih valova ovog ljeta, no ono što možemo reći s vrlo visokom pouzdanošću jest da će i kolovoz biti iznadprosječno topao, i to znatno iznad prosjeka.
To u prijevodu znači da može biti više slabijih, kraćih toplinskih valova ili jedan do dva jača i dugotrajnija. Toplina će se nastaviti i u rujnu.
Ima li ih više nego prije i jesu li intenzivniji ili nam se samo čini?
Toplinski valovi su češći i intenzivniji nego prije. To su nam govorile gotovo sve projekcije buduće klime koje su iznosili klimatolozi posljednjih nekoliko desetljeća.
Pri tome je bilo puno ljudi, nažalost glasnih, koji su ih optuživali da lažu, da dižu paniku, da su korumpirani ili da ne znaju što govore, no vrijeme (i atmosfersko i fizikalno) je pokazalo da su klimatolozi bili u pravu te sada trpimo posljedice tih promjena klime…
Jesu li toplinski valovi povezani sa saharskim pijeskom?
Saharski pijesak nam je dolazio i ranije, međutim posljednjih godina i osobito ove je češći. Naime, pri klimatskim se promjenama mijenja i opća cirkulacija atmosfere na način da češće, nego prije imamo južna strujanja što dovodi do stanja atmosfere zamućene pijeskom, a posljedično i žućkastog neba te „prljave“ kiše.
Što su, u posljednje vrijeme toliko spominjane, superćelijske oluje?
Superćelijski oblaci su kumulonimbus oblaci koji imaju svoju vlastitu rotaciju i zbog toga nam daju najekstremnije vrijeme – iznimno veliku tuču, tornada, vrlo jaku i obilnu kišu te olujne udare vjetra.
Ujedno su to najveći i najopasniji oblaci u atmosferi koji jako dugo „žive“ i mogu prijeći udaljenosti od nekoliko tisuća kilometara, čineći ogromnu štetu.
Otegotna okolnost je i to da ih ne možemo dobro i pouzdano prognozirati – obično se samo ističe područje gdje su i razdoblje kad je povećana vjerojatnost za pojavu takvih oluja.
Kako prepoznati dolazak iznenadnog nevremena poput onog koji je lani u srpnju pogodio Zagreb?
Postoji puno znakova u prirodi koji nam nagovješćuju dolazak kiše pa i nevremena, ali u današnje je vrijeme ipak bolje pratiti službene prognoze vremena i upozorenja.
Bilo bi dobro naučiti se koristiti radarskom slikom koja je besplatno dostupna na internetskim stranicama DHMZ-a (https://meteo.hr/podaci.php?section=podaci_mjerenja¶m=radari )
Radarska slika nam pokazuje trenutno stanje atmosfere te kretanje oblaka s kišom i kretanje oluja pri čemu možemo procijeniti gdje će se takvi sustavi gibati u sljedećim satima.
Neki prirodni znakovi koji upućuju na dolazak oluje su nagli pad tlaka zraka, sparina, jačanje vjetra promjenjivog smjera, izostanak maestrala na moru, neobično ponašanje životinja i slično. Više o tome može se naći u izvrsnim knjigama pokojnog Milana Sijerkovića.
Koliko se posao meteorologa promijenio posljednjih desetljeća?
Posao meteorologa znatno se promijenio posljednjih desetljeća. Jedan od razloga je isti kao i u većini drugih područja, a to je izniman razvoj tehnologije i znanja. Naša oruđa – sateliti, radari i modeli doživjeli su ogroman napredak krajem prošlog stoljeća i u ovom stoljeću.
Sad u igru ulazi i umjetna inteligencija koja će gotovo sigurno donijeti revoluciju u prognoziranju vremena.
S druge strane, prisutan je problem kojeg spominjete – klimatske promjene koje zadaju sve veće poteškoće u prognoziranju vremena.
Meteorologija ima puno grana pa tako i puno različitih izazova. Rekao bih da je za nas, prognostičare, najveći izazov danas prognoziranje konvekcije odnosno oluja i grmljavine, osobito onih ekstremnih oluja.
Sve u svemu, ovo je iznimno uzbudljivo razdoblje za meteorologe i klimatologe, a i čini mi se da će postati još uzbudljivije.
I za kraj, s obzirom na vremenske (ne)prilike, kada bi bilo najbolje ovog ljeta otići na godišnji odmor (za one koji još nisu odlučili)?
Ljetne vremenske prilike nam se sve više protežu u rujan, ponekad čak i u listopad. Osobno više volim otići na more krajem sezone kad je more najtoplije, noći ponovno postanu ugodne, a dani su i dalje topli, ponekad i vrući.
To je inače karakteristika naše klime, osobito u Dalmaciji, a posljednjih se godina sezona sve češće širi na rujan i listopad. I ove se godine čini da će rujan biti iznadprosječno topao. Onima koji si mogu tako organizirati slobodno vrijeme, preporučio prvu polovinu rujna za odlazak na godišnji odmor.
