Dok je u Hrvatskoj u tijeku borba za ženske kvote od 40 posto na predstojećim lokalnim izborima, Europski ženski lobi (European Women’s Lobby) pokrenuo je kampanju s ciljem ostvarivanja pariteta spolova, 50:50 u Europskom parlamentu, Europskoj komisiji i Vijeću ministara. Kampanja koja promovira stav da nema moderne europske demokracije bez ravnopravnosti spolova otpočela je u rujnu 2008. godine, a trajat će do lipnja 2009. kada završavaju izbori za Europski parlament.
Na internet stranici www.5050democracy.eu otvorena je peticija koja je dosad prikupila nešto više od 10.500 potpisa, a među poznatim osobama oba spola koje zagovaraju paritetnu demokraciju u centrima moći Europske unije su, primjerice Romano Prodi, bivši predsjednik Europske komisije i Orhan Pamuk, turski književnik i nobelovac, uz brojne utjecajne europske političarke.
Pokretač projekta je Europski ženski lobi, najveća ženska organizacija u Europskoj uniji koja kroz nacionalne ženske mreže iz 35 država okuplja više od 2000 ženskih organizacija.
U Europskom ženskom lobiju
Poznata međunarodna aktivistkinja, lingvistkinja Rada Borić članica je Upravnog odbora Europskog ženskog lobija, iako Hrvatska još nije članica Europske unije. Rezultat je to, pojašnjava nam, jednog njenog izlaganja o tome kako nema smisla dijeliti žensko tijelo Europe na zemlje članice i nečlanice:
– Kroz različite asocijacije već pripadamo Europskoj uniji i tako možemo naučiti što Unija nudi svojim direktivama i preporukama i utjecati na zbivanja u Hrvatskoj, što se već vidjelo prilikom donošenja antidiskriminacijskog zakona. Odbor Europskog ženskog lobija ima 35 članica, osim nacionalnih uključene su nadnacionalne članice
poput asocijacija židovskih i romskih žena, a zadatak mu je da promiče rodnu perspektivu i monitorira njezino provođenje u svim europskim politikama, direktivama i smjernicama,– pojašnjava Rada Borić.
Tako je primjerice Rada Borić za polugodišnjeg boravka u Uredu Lobija u Brusselsu radila nacrt prijedloga (position paper) Lobijevog stava prema (ne)provedbi Rezolucije UN 1325 – koja je obvezujuća i zahtjeva od članica UN-a promicanje žena u politici mira. Bila je i u radnoj skupini koja propituje rodnu perspektivu direktive EU o tražiteljima azila. Skupina je predložila da žena može tražiti azil zbog silovanja, prisile na brak, genitalnog sakaćenja i slično. Do sada žene koje su preživjele nasilje nisu imale pravo na azil, jer njihovi problemi nisu bili jednako tretirani kao npr. „strah od progona“
Iako je u Ustavu Europske unije proklamirana ravnopravnost spolova, ona ne postoji u institucijama vlasti. Žene su podzastupljene u političkom odlučivanju u svim europskim zemljama, pa ih je u Europskom parlamentu 31 posto, a u nacionalnim parlamentima EU i zemljama kandidatkinjama u prosjeku 23 posto. Razlog tomu su mnogi, poput ženske ekonomske podčinjenosti, tradicionalnog viđenja da je donošenje odluka „prirodno muško područje“, a mnoge su stranke naprosto „gate keepers“.
Zbog tih se razloga opravdano sumnja da će uvođenje obaveznih kvota od 40 posto na stranačkim listama kandidata biti ispoštovano te da na predstojećim lokalnim izborima neće biti dostignuta kritična masa žena izabranih u tijela odlučivanja u lokalnoj samoupravi od 30 posto.
I proračun je žensko pitanje
– U Centru za ženske studije provele smo istraživanje o tome kakav je stav građana prema političarkama, a objavile smo ga 2004. godine u knjizi „Gyne politike ili o političkoj građanki“, kao i rezultate novog istraživanja 2007. godine. Rezultati pokazuju da naši građani i građanke s više razumijevanja vide mogućnosti i prednosti žena u sudjelovanju u politici nego što to vide stranke. Naše političarke opisuju terminima: otvorenije, suradljivije, manje korumpirane, znale bi voditi brigu o proračunu. Dakako da bi znale. I vojni proračun je žensko pitanje, jer ako damo novac za vojsku, manje ostaje za gradnju vrtića ili škola,– razlaže Borić.
Proračun je ključna stvar, on mora imati rodnu perspektivu i zato je ključno da se što više žena nađe u općinskim i gradskim vijećima koja će odlučivati u proračunu lokalnih zajednica. Ulaganje u dobro osvjetljenje ulica je žensko pitanje, jer one se osjećaju sigurnije nego u mračnoj ulici. Ulaganje u vrtiće, pristupačnost autobusnih stanica, vodovod, vrtiće i jaslice, gradnju parkova – sve to čini rodni proračun:
– Ako je od 30 vijećnika samo jedna žena, što mislite hoće li novac za razvoj općine biti uložen u gradnju vrtića ili nogometnog igrališta? A da bi žena mogla sudjelovati u politici mora imati osigurane servise, kao što je to vrtić,- zaključuje Rada Borić.
Na internet stranici www.5050democracy.eu otvorena je peticija koja je dosad prikupila nešto više od 10.500 potpisa, a među poznatim osobama oba spola koje zagovaraju paritetnu demokraciju u centrima moći Europske unije su, primjerice Romano Prodi, bivši predsjednik Europske komisije i Orhan Pamuk, turski književnik i nobelovac, uz brojne utjecajne europske političarke.
Pokretač projekta je Europski ženski lobi, najveća ženska organizacija u Europskoj uniji koja kroz nacionalne ženske mreže iz 35 država okuplja više od 2000 ženskih organizacija.
U Europskom ženskom lobiju
Poznata međunarodna aktivistkinja, lingvistkinja Rada Borić članica je Upravnog odbora Europskog ženskog lobija, iako Hrvatska još nije članica Europske unije. Rezultat je to, pojašnjava nam, jednog njenog izlaganja o tome kako nema smisla dijeliti žensko tijelo Europe na zemlje članice i nečlanice:
– Kroz različite asocijacije već pripadamo Europskoj uniji i tako možemo naučiti što Unija nudi svojim direktivama i preporukama i utjecati na zbivanja u Hrvatskoj, što se već vidjelo prilikom donošenja antidiskriminacijskog zakona. Odbor Europskog ženskog lobija ima 35 članica, osim nacionalnih uključene su nadnacionalne članice
poput asocijacija židovskih i romskih žena, a zadatak mu je da promiče rodnu perspektivu i monitorira njezino provođenje u svim europskim politikama, direktivama i smjernicama,– pojašnjava Rada Borić.Tako je primjerice Rada Borić za polugodišnjeg boravka u Uredu Lobija u Brusselsu radila nacrt prijedloga (position paper) Lobijevog stava prema (ne)provedbi Rezolucije UN 1325 – koja je obvezujuća i zahtjeva od članica UN-a promicanje žena u politici mira. Bila je i u radnoj skupini koja propituje rodnu perspektivu direktive EU o tražiteljima azila. Skupina je predložila da žena može tražiti azil zbog silovanja, prisile na brak, genitalnog sakaćenja i slično. Do sada žene koje su preživjele nasilje nisu imale pravo na azil, jer njihovi problemi nisu bili jednako tretirani kao npr. „strah od progona“
Iako je u Ustavu Europske unije proklamirana ravnopravnost spolova, ona ne postoji u institucijama vlasti. Žene su podzastupljene u političkom odlučivanju u svim europskim zemljama, pa ih je u Europskom parlamentu 31 posto, a u nacionalnim parlamentima EU i zemljama kandidatkinjama u prosjeku 23 posto. Razlog tomu su mnogi, poput ženske ekonomske podčinjenosti, tradicionalnog viđenja da je donošenje odluka „prirodno muško područje“, a mnoge su stranke naprosto „gate keepers“.
Zbog tih se razloga opravdano sumnja da će uvođenje obaveznih kvota od 40 posto na stranačkim listama kandidata biti ispoštovano te da na predstojećim lokalnim izborima neće biti dostignuta kritična masa žena izabranih u tijela odlučivanja u lokalnoj samoupravi od 30 posto.I proračun je žensko pitanje
– U Centru za ženske studije provele smo istraživanje o tome kakav je stav građana prema političarkama, a objavile smo ga 2004. godine u knjizi „Gyne politike ili o političkoj građanki“, kao i rezultate novog istraživanja 2007. godine. Rezultati pokazuju da naši građani i građanke s više razumijevanja vide mogućnosti i prednosti žena u sudjelovanju u politici nego što to vide stranke. Naše političarke opisuju terminima: otvorenije, suradljivije, manje korumpirane, znale bi voditi brigu o proračunu. Dakako da bi znale. I vojni proračun je žensko pitanje, jer ako damo novac za vojsku, manje ostaje za gradnju vrtića ili škola,– razlaže Borić.
Proračun je ključna stvar, on mora imati rodnu perspektivu i zato je ključno da se što više žena nađe u općinskim i gradskim vijećima koja će odlučivati u proračunu lokalnih zajednica. Ulaganje u dobro osvjetljenje ulica je žensko pitanje, jer one se osjećaju sigurnije nego u mračnoj ulici. Ulaganje u vrtiće, pristupačnost autobusnih stanica, vodovod, vrtiće i jaslice, gradnju parkova – sve to čini rodni proračun:
– Ako je od 30 vijećnika samo jedna žena, što mislite hoće li novac za razvoj općine biti uložen u gradnju vrtića ili nogometnog igrališta? A da bi žena mogla sudjelovati u politici mora imati osigurane servise, kao što je to vrtić,- zaključuje Rada Borić.
You must be logged in to post a comment Login