Povodom Svjetskog dana bubrega koji se već šestu godinu zaredom obilježava 10. ožujka, razgovarali smo s prof. dr. sc. Petrom Kesom, dr. med., pročelnikom Zavoda za dijalizu Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Ovogodišnji slogan obilježavanja Svjetskog dana bubrega je "Zaštitite svoje bubrege i sačuvajte svoje srce".
Što su srčano-krvožilne bolesti i zašto su značajne?
Srčano-krvožilne bolesti najvažniji su uzrok pobola i smrti u razvijenim zemljama. Smatra se da su još uvijek "ubojica broj jedan" jer godišnje odnesu oko 17 milijuna života.
Koji su čimbenici rizika za nastanak srčano-krvožilnih bolesti?
Debljina, pušenje, povišene masnoće, manjak tjelesne aktivnosti, pretjerana konzumacija alkohola, povišeni krvni tlak, šećerna bolest i oštećenje bubrega značajno doprinose nastanku i napredovanju srčano-krvožilnih bolesti.
Koje su posljedice promjena na krvnim žilama?
Aterosklerotske promjene koronarnih i moždanih arterija glavni su uzrok bolničkog liječenja i smrti u Republici Hrvatskoj.
Može li se spriječiti nastanak srčano-krvožilnih bolesti?
Djelujući na čimbenike rizika poput debljine, pušenja, alkohola, fizičke neaktivnosti, šećerne bolesti, hipertenzije i povišenih masnoća u krvi, možemo spriječiti nastanak srčano-krvožilnih bolesti.
Promjena načina života, napuštanje štetnih i prihvaćanje korisnih životnih navika, može spriječiti ili barem odložiti nastanak bolesti, a ako je bolest već prisutna može usporiti njezino napredovanje i komplikacije.
Koliko kronične bubrežne bolesti povećavaju rizik za razvoj srčano-krvožilnih bolesti?
Kronične bubrežne bolesti nezavisni su čimbenik rizika za nastanak srčano-krvožilnih bolesti (infarkt miokarda (srčani udar), moždani udar, zatajivanje srca, iznenadnu srčanu smrt).
Smanjenje glomerulske filtracije na 60 do 89 ml/min/1,73 m2 (drugi stadij kroničnog zatajenja bubrega) ili 30 do 59 ml/min/1,73 m2 (treći stadij kroničnog zatajenja bubrega), povećava rizik od srčano-krvožilnih bolesti za 46% odnosno 131%. Posebno su ugroženi bolesnici s arterijskom hipertenzijom i šećernom bolesti.
Što je proteinurija te povećava li ona rizik za nastanak srčano-krvožilnih bolesti?
Proteinurija, nalaz bjelančevina u mokraći, znak je bolesti bubrega. Količina bjelančevina u mokraći u pozitivnoj je vezi s povećanjem srčano-krvožilnog rizika. Čak je i izolirana proteinurija, neovisno o hipertenziji, šećernoj bolesti i veličini glomerulske ultrafiltracije, značajan čimbenik rizika za nastanak srčano-krvožilnih bolesti.
Može li liječenje kronične bubrežne bolesti smanjiti učestalost srčano–krvožilnih bolesti?
U kroničnih bubrežnih bolesnika srčano-krvožilne bolesti su češće nego u općoj populaciji. Posebno su česte u bolesnika s težim stadijima zatajenja bubrega, što upućuje na važnost prevencije i usporavanja napredovanja kronične bubrežne bolesti.
Kronične bubrežne i srčano-krvožilne bolesti sve su više zdravstveni, društveni i socijalni problem, kako u nas tako i u svijetu, zbog čega bi trebalo uvesti ili intenzivirati probir bolesnika. Svaki tip probira mora zadovoljavati dva ključna uvjeta, da postoji mogućnost učinkovite intervencije u visokorizičnih bolesnika, kao i da rana intervencija vodi boljem ishodu. Probir omogućuje prepoznavanje bolesnika koji su pogodni za određene preventivne postupke. Promjena načina života, snižavanje krvnog tlaka i lipoproteina u plazmi i bolja kontrola glikemije u dijabetičara, mogu sačuvati ili poboljšati funkciju bubrega, ali i srca. Intenzivnim liječenjem visokorizičnih bolesnika s bubrežnom bolesti koji su otkriveni probirom, može se optimizirati uporaba ograničenih financijskih sredstava i ostvariti korist za bolesnike i društvenu zajednicu
Obilježavanje Svjetskog dana bubrega 2011. godine treba iskoristiti za snažnu poruku o učestalosti i štetnosti kronične bolesti bubrega, ali i istaknuti činjenicu da ju je moguće otkriti probirom, prvenstveno u rizičnoj populaciji (bolesnici sa šećernom bolesti, arterijskom hipertenzijom), liječiti i zaustaviti ili barem usporiti njezino napredovanje. Rano otkrivanje i uspješno liječenje kronične bubrežne bolesti važna je zdravstvena strategija kojom je moguće prevenirati i smanjiti broj i težinu srčano-krvožilnih bolesti i njihovih zdravstvenih, društvenih i socijalno-ekonomskih posljedica.
Sedam zlatnih pravila pomoću kojih možete zaštititi vaše bubrege
Kronična bubrežna bolest može bitno narušiti vaše zdravlje i nepovoljno utjecati na kvalitetu života Kronična bubrežna bolest može nepovoljno utjecati na kvalitetu vašeg života. Međutim, postoji nekoliko relativno jednostavnih načina da smanjite rizik za razvoj kronične bubrežne bolesti:
Što su srčano-krvožilne bolesti i zašto su značajne?
Srčano-krvožilne bolesti najvažniji su uzrok pobola i smrti u razvijenim zemljama. Smatra se da su još uvijek "ubojica broj jedan" jer godišnje odnesu oko 17 milijuna života.
Koji su čimbenici rizika za nastanak srčano-krvožilnih bolesti?
Debljina, pušenje, povišene masnoće, manjak tjelesne aktivnosti, pretjerana konzumacija alkohola, povišeni krvni tlak, šećerna bolest i oštećenje bubrega značajno doprinose nastanku i napredovanju srčano-krvožilnih bolesti.
Koje su posljedice promjena na krvnim žilama?
Aterosklerotske promjene koronarnih i moždanih arterija glavni su uzrok bolničkog liječenja i smrti u Republici Hrvatskoj.
Može li se spriječiti nastanak srčano-krvožilnih bolesti?
Djelujući na čimbenike rizika poput debljine, pušenja, alkohola, fizičke neaktivnosti, šećerne bolesti, hipertenzije i povišenih masnoća u krvi, možemo spriječiti nastanak srčano-krvožilnih bolesti.
Promjena načina života, napuštanje štetnih i prihvaćanje korisnih životnih navika, može spriječiti ili barem odložiti nastanak bolesti, a ako je bolest već prisutna može usporiti njezino napredovanje i komplikacije.
Koliko kronične bubrežne bolesti povećavaju rizik za razvoj srčano-krvožilnih bolesti?
Kronične bubrežne bolesti nezavisni su čimbenik rizika za nastanak srčano-krvožilnih bolesti (infarkt miokarda (srčani udar), moždani udar, zatajivanje srca, iznenadnu srčanu smrt).
Smanjenje glomerulske filtracije na 60 do 89 ml/min/1,73 m2 (drugi stadij kroničnog zatajenja bubrega) ili 30 do 59 ml/min/1,73 m2 (treći stadij kroničnog zatajenja bubrega), povećava rizik od srčano-krvožilnih bolesti za 46% odnosno 131%. Posebno su ugroženi bolesnici s arterijskom hipertenzijom i šećernom bolesti.
Što je proteinurija te povećava li ona rizik za nastanak srčano-krvožilnih bolesti?
Proteinurija, nalaz bjelančevina u mokraći, znak je bolesti bubrega. Količina bjelančevina u mokraći u pozitivnoj je vezi s povećanjem srčano-krvožilnog rizika. Čak je i izolirana proteinurija, neovisno o hipertenziji, šećernoj bolesti i veličini glomerulske ultrafiltracije, značajan čimbenik rizika za nastanak srčano-krvožilnih bolesti.
Može li liječenje kronične bubrežne bolesti smanjiti učestalost srčano–krvožilnih bolesti?
U kroničnih bubrežnih bolesnika srčano-krvožilne bolesti su češće nego u općoj populaciji. Posebno su česte u bolesnika s težim stadijima zatajenja bubrega, što upućuje na važnost prevencije i usporavanja napredovanja kronične bubrežne bolesti.
Kronične bubrežne i srčano-krvožilne bolesti sve su više zdravstveni, društveni i socijalni problem, kako u nas tako i u svijetu, zbog čega bi trebalo uvesti ili intenzivirati probir bolesnika. Svaki tip probira mora zadovoljavati dva ključna uvjeta, da postoji mogućnost učinkovite intervencije u visokorizičnih bolesnika, kao i da rana intervencija vodi boljem ishodu. Probir omogućuje prepoznavanje bolesnika koji su pogodni za određene preventivne postupke. Promjena načina života, snižavanje krvnog tlaka i lipoproteina u plazmi i bolja kontrola glikemije u dijabetičara, mogu sačuvati ili poboljšati funkciju bubrega, ali i srca. Intenzivnim liječenjem visokorizičnih bolesnika s bubrežnom bolesti koji su otkriveni probirom, može se optimizirati uporaba ograničenih financijskih sredstava i ostvariti korist za bolesnike i društvenu zajednicu
Obilježavanje Svjetskog dana bubrega 2011. godine treba iskoristiti za snažnu poruku o učestalosti i štetnosti kronične bolesti bubrega, ali i istaknuti činjenicu da ju je moguće otkriti probirom, prvenstveno u rizičnoj populaciji (bolesnici sa šećernom bolesti, arterijskom hipertenzijom), liječiti i zaustaviti ili barem usporiti njezino napredovanje. Rano otkrivanje i uspješno liječenje kronične bubrežne bolesti važna je zdravstvena strategija kojom je moguće prevenirati i smanjiti broj i težinu srčano-krvožilnih bolesti i njihovih zdravstvenih, društvenih i socijalno-ekonomskih posljedica.
Sedam zlatnih pravila pomoću kojih možete zaštititi vaše bubrege
Kronična bubrežna bolest može bitno narušiti vaše zdravlje i nepovoljno utjecati na kvalitetu života Kronična bubrežna bolest može nepovoljno utjecati na kvalitetu vašeg života. Međutim, postoji nekoliko relativno jednostavnih načina da smanjite rizik za razvoj kronične bubrežne bolesti:
- Budite fizički aktivni i u formi – na taj način možete bolje kontrolirati krvni tlak i težinu.
- Redovito kontrolirajte šećer u krvi – rano otkrivanje i primjereno liječenje šećerne bolesti smanjuju učestalost dijabetičke nefropatije i zatajenja bubrega.
- Kontrolirajte krvni tlak – arterijska hipertenzija drugi je po učestalosti uzrok oštećenja bubrega.
- Jedite zdravu hranu i kontrolirajte tjelesnu težinu – smanjite unos soli na 5 do 6 grama dnevno. Ne dosoljavajte hranu!
- Ne pušite – pušenje djeluje nepovoljno na cirkulaciju krvi kroz bubrege i na taj način ih oštećuje, a istovremeno povećava rizik od raka bubrega za 50%.
- Ne uzimajte nekontrolirano lijekove – lijekovi protiv bolova mogu oštetiti vaše bubrege.
- Provjerite funkciju bubrega ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika.
You must be logged in to post a comment Login