Djelovanje omega-3 masnih kiselina na zdravlje srca i krvožilnog sustava već je mnogima poznato. Međutim, novija istraživanja sve su više usmjerena na djelovanje omega-3 masnih kiselina, osobito DHA omega-3, na razvoj i funkcije mozga.
Mozak je uglavnom građen od lipida, odnosno masnih kiselina, pri čemu su najviše zastupljene arahidonska kiselina (AA) te DHA koja je glavna gradivna struktura mozga i mrežnice oka. DHA je u visokim koncentracijama prisutna upravo u metabolički najaktivnijim dijelovima mozga, kao i u moždanoj sivoj tvari, stoga omega-3 masne kiseline, pogotovo DHA, imaju važan utjecaj na brojne neurološke funkcije.
Razvoj mozga kod novorođenčadi
DHA je iznimno važna za razvoj mozga fetusa, motoričkih sposobnosti te oštrinu vida, pogotovo u posljednjem tromjesečju trudnoće.
Rezultati britanskog istraživanja objavljenog u časopisu Epidemiology, koje je pratilo vezu između adekvatnog unosa ribe kod 7.421 trudnice, pokazali su da se unos omega-3 masnih kiselina u trudnoći i tijekom dojenja može povezati s boljim i ranijim razvojem govora i komunikacijskih vještina kod djece.
Osim toga, djelovanje omega-3 masnih kiselina ima pozitivan utjecaj i na samu trudnoću jer smanjuju rizik od prijevremenog poroda, preeklampsije te postporođajne depresije. Stoga se trudnicama u trećem tromjesečju trudnoće preporučuje dodatan unos oko 2.6 g omega-3 masnih kiselina te oko 300 mg EPA + DHA dnevno.
Budući da i majčino mlijeko sadrži DHA omege-3, preporučuje se da i dojilje održavaju adekvatan unos omega-3 masnih kiselina.
Kognitivne sposobnosti
Mnoga istraživanja pokazala su pozitivno djelovanje omega-3 masnih kiselina na kognitivne funkcije poput pamćenja, posebno kod starijih osoba. Novija istraživanja pokazuju i njihov moguć utjecaj na sprječavanje nastanka Alzheimerove bolesti.
Starenjem se smanjuje koncentracija esencijalnih masnih kiselina, ali i sposobnost pretvorbe ALA u DHA. Znanstvenici vjeruju da DHA pomaže u poboljšanju pamćenja i sposobnosti učenja, kao i u zaštiti moždanih i živčanih stanica.
Studija objavljena u časopisu Neurology iz 2004. godine, u kojoj je sudjelovalo 1.613 osoba u dobi između 45 i 70 godina kojima su u periodu od 5 godina praćene njihove prehrambene navike te kognitivne sposobnosti poput pamćenja i psihomotorike, jasno je pokazala kako je kod osoba koje su imale adekvatan unos omega-3 masnih kiselina rizik od slabljenja kognitivnih funkcija mnogo manji, dok je unos zasićenih masnih kiselina povećava rizik od slabljenja kognitivnih sposobnosti.
Stoga se starijim osobama preporučuje dodatan unos omega-3 masnih kiselina, osobito DHA, kako bi se smanjio rizik od slabljenja kognitivnih funkcija (posebno pamćenja) te razvoj neurodegenerativnih bolesti.
Depresija
Istraživanja su pokazala kako je kod osoba koje boluju od depresije omjer omega-6 u odnosu omega-3 masnim kiselinama veoma visok.
Istraživanja su pokazala da su osobe koje uzimaju omega-3 masne kiseline u kombinaciji s propisanim antidepresivima imale veće poboljšanje od onih koji su uzimali samo antidepresive.
Poremećaji ponašanja
Istražuje se i moguće pozitivno djelovanje omega-3 masnih kiselina na različite poremećaje ponašanja poput bipolarnog poremećaja, poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD).
U kliničkom istraživanju na 30 osoba s bipolarnim poremećajem, kod osoba koje su uzimale riblje ulje uz lijekove za liječenje bipolarnog poremećaja, tijekom 4 mjeseca, bilo je manje promjena raspoloženja i recidiva od onih koji su uzimali placebo umjesto ribljeg ulja.
Djeca s poremećajem hiperaktivnosti/deficita pažnje (ADHD) mogu imati smanjene razine određenih esencijalnih masnih kiselina (uključujući EPA i DHA). U kliničkim ispitivanjima na gotovo 100 dječaka, oni s nižom razinom omega-3 masnih kiselina imali su više poteškoća s učenjem i ponašanjem (poput iznenadnih izljeva gnjeva, poremećaja kod spavanja) od dječaka s normalnom razinom omega-3 masnih kiselina.
Možemo zaključiti kako su omega-3 masne kiseline iznimno važan dio naše prehrane, ne samo za zdravlje srca i krvožilnog sustava, već i za zdravlje mozga i moždanih funkcija. Odgovarajući unos omega-3 masnih kiselina moguće je postići konzumiranjem plave ribe (sardine, skuše, tune, inćuna) te riba hladnih mora (lososa, haringa) dva puta tjedno, kao i konzumacija orašastih plodova i sjemenki. Ukoliko unos putem prehrane nije dovoljan, preporučuje se dodatan unos pomoću dodataka prehrani koji sadrže riblje ulje.
Tekst preuzet s www.springwoman.hr/blog
You must be logged in to post a comment Login