Jedna od rijetkih stvari koje su čovjeku ostale zajedničke od početka vremena i bez obzira na geografski položaj je želja za posjedovanjem vrijednih predmeta.
O tome govori najstariji pronađeni zlatni artefakt u Peruu, star više od četiri tisuće godina. Već tada je govorio o statusnom položaju vlasnika.
Kroz cijelu povijest vladari, moćnici pa i duhovne zajednice su imale riznice u kojima su bila čuvana razna blaga i to najčešće u obliku zlata i dragog kamenja.
Fascinacija zlatom možda leži u njegovim fizički karakteristikama i težini pronalaska. Zlato se dugo vremena dobivalo iz zlatnih stijena iz kojih bi se zlatni pijesak otapao pod utjecajem prirodnih voda.
Upravo je to razlog famozne ”Zlatne groznice” koja je na tisuće ljudi privukla u Kaliforniju i Teksas sredinom 19.stoljeća. Zlatna žila mnogima je promijenila život, a još više njih uništila. Danas se zlato dobiva iz istih stijena, no jednostavnijim procesom mljevenja i izvlačenja vrijedne rude pomoću žive i cijanida
Od jednog grama zlata može se izvući žica tri kilometara dužine, a kovanjem i valjanjem može se dobiti zlatni listić debljine do 0,0001 milimetara, što je do 500 puta tanje od ljudske dlake.
[/box]
Zlato svi čuvaju
Upravo je to jedan od razloga privlačnosti k tom dragom metalu. Njegova podatnost čini mogućim laku obradu u različite estetske oblike. Zlatom se mjeri bogatstvo jedne zemlje, pogotovo u vrijeme kad je novac samo elektronska šifra u digitalnom svijetu. S obzirom na to da su državne valute nestabilne zlatu cijena sve više raste jer pruža garanciju nemogućnosti gubitka vrijednosti. Tako na primjer, jedna od najbogatijih zemalja na svijetu Švicarska čuva svoje državno zlato kao realnu protuvrijednost kompjuterskom impulsu u podzemnim trezorima, a Zurich čak nazivaju Gradom zlata. Kao djeca sigurno smo primijetili kako naši stariji zlatni nakit čuvaju na najskrovitijim mjestima u kući, a nas djecu savjetuju da kad odlazimo na put uzmemo sa sobom komad zlatnog nakita pa i ako ostanemo bez novaca zlato će nas izvući iz bilo koje nevolje.
Dar Watch centra
Bijelo vs. žuto zlato
Žene su zlato uvijek vezivale uz nakit, kitile su se dragocjenim metalom u najrazličitijim oblicima. Od najranijeg doba postoje stručnjaci – zlatari, dakle posebno zanimanje posvećeno isključivo toj žutoj rijetkosti. Nerijetko je to zanimanje dovodilo do pravih umjetničkih djela. Potrošačko društvo danas sve brzo troši, pa je i zlato izgubilo svoju ulogu svakodnevnog ukrasa. Ogromna proizvodnja bižuterije ipak rado kopira boju zlata. Posebne prilike poput vjenčanja, raznih sakramenta, rođendana i iskazivanja privrženosti zahtijevaju poseban poklon. Tu se neporecivo vraća dobro staro zlato. Ipak, zadnjih desetljeća žuto zlato gubi na svojoj popularnosti i zamjenjuje ga tzv. ”bijelo”. Radi se o leguri zlata (žutog) i jednog od bijelih metala, obično nikla ili paladija. Najfinije ”bijelo” zlato ima najmanje 17 karata tj. udjela zlata u leguri 17 prema 24.Mamino zlato
Zlato prati i pratit će čovječanstvo zauvijek. Čak nije ni važno jesu li razlozi njegova ljepota i rijetkost ili oboje. Mame će uvijek svoju djecu nazivati svojim zlatom, a buduće supruge će se oduševljavati zlatnim prstenjima svojih odabranih. Države će svoju ekonomsku vrijednost računati osim u valutama i u zlatu, a ekscentrični bogataši ljubomorno čuvati zlatne poluge u sefovima iza umjetničkih remek djela. [box style=”0″] Watch Centar vam daruje Guess malu, zlatnu torbicu. Pravila su jednostavna:- U komentare ispod objavljenoga članka, na našem webu, napišite #watch_centar
- Lajkate našu Facebook stranicu i Instagram profil
- Sharing is Caring – ne zaboravite podijeliti objavu, postavke na javno
- Tagirajte frendice
- Općenito, podijelite s nama svoja iskustva, komentirajte, preporučite… Vaše nam je mišljenje važno!
Dobitnica Mara Mrkonji
You must be logged in to post a comment Login