Burn-out sindrom

burnout

Sigurni smo da ste se nekad susreli s ovim pojmom i zapitali jeste li i sami „žrtva“ ? Postoje načini kako prepoznati jeste li i vi zahvaćeni ovim, nažalost, jako prisutnim trendom.  Radite li posao koji vas jako iscrpljuje (fizički ili intelektualno)? Nakon napornog radnog dana na poslu čeka vas još mnoštvo obaveza koje morate odraditi kod kuće? Ovaj osjećaj je prisutan duže vrijeme, a nakon odrađenih svih obaveza na kraju dana se osjećate nezadovoljno, umorno i sasvim bezvoljno? Ako ste na većinu ovih pitanja odgovorili afirmativno, postoji velika vjerojatnost da obolite od sindroma profesionalnog sagorijevanja, poznatijeg kao burn-out sindrom.

Što je to  “Burn-out” sindrom

“Burn-out” ili profesionalno sagorijevanje je niz tjelesnih i mentalnih simptoma iscrpljenosti, odnosno reakcija na kontinuirane stresne događaje na radnom mjestu. Sindrom izgaranja na poslu sličan je kroničnom umoru, pri čemu se mijenja i odnos  prema poslu, što za umor nije karakteristično.

Faze procesa sagorijevanja:

  1. faza: Visoka očekivanja
  2. faza: Pesimizam i početno nezadovoljstvo poslom
  3. faza: Povlačenje i izolacija
  4. faza: Gubitak interesa i napuštanje posla ili nemogućnost rada

Neki od simptoma sindroma izgaranja su iscrpljenost i negativan stav prema nadređenom i kolegama. Postoji nekoliko stvari koje možete poduzeti kada se jave prvi simptomi sagorijevanja. Najvažnije je da sebi ostavite  dovoljno vremena za opuštanje. Pobrinite se da svoju pozornost preusmjerite  daleko od središta stresa kroz područja mentalne ili fizičke aktivnosti te da  obratite pozornost na vlastite potrebe i emocije.

Kako se suočiti sa sindromom!?

Važno je  uočiti rane znakove sagorijevanja te  poduzeti  prve korake  protiv njih. Potražite zdravu ravnotežu između privatnog i poslovnog, povucite  kočnice  i naučite reći „ne“. Radite na jačanju samosvijesti. Ako ne možete promijeniti posao, barem promijenite stav – naučite postaviti granice i držite ih se, izbjegavajte poslove u kojima uvijek morate sebe davati drugima, osim ako niste dobri u primanju od drugih. Ako ste u mogućnosti, promijenite stresnu situaciju ili barem svoj odnos prema njoj. Pokušajte zadržati osjećaj za humor u situacijama koje izazivaju stres. Dokazano je da su ljudi koji su skloniji humoru i smijehu općenito manje podložni stresu. Ne dopustite da vam posao zavlada životom, pronađite ravnotežu između posla i zabave, pokušajte pronaći dovoljno vremena za opuštanje i ostale stvari koje vas ispunjavaju.

Činjenica je da novije vrijeme osim blagodati modernog života donosi i brojne promjene koje na nas ne utječu onako bismo poželjeli. Potrudite se prilagoditi vremenu u kojem živimo bez da pritom u potpunosti zanemarite sebe.

Autorica: Ana Meštrović, savjetnica za odnose s javnošću u Smart grupi s dugogodišnjim iskustvom u vođenju edukacija na području komunikacijskih vještina i HR – management (soft skills).

logo_smart_skola-potpisjpg