Iz Hrvatskog astronomskog saveza u nedjelju su izvijestili kako će se u petak, 27. srpnja, dogoditi najduža potpuna pomrčina Mjeseca ovog stoljeća i bit će vidljiva iz naših krajeva pa će se astronomska motrenja organizirati u gradovima diljem Hrvatske.
Za one ljude koji ponekada imaju vremena stati i pogledati prema nebu, pomrčina Mjeseca je jedan od fascinantnih nebeskih prizora. Uz Mjesec i njegove mijene se vežu razne priče, od velikih krvoprolića do negativne energije koja se spušta na čovječanstvo. No, što se zapravo odvija tijekom pomrčine?
Pomrčina Mjeseca se dogodi onda kad se Mjesec smjesti direktno u Zemljinu sjenu. Ovo se događa kada su Sunce, Zemlja i Mjesec u ravnini (potpunoj ili gotovo potpunoj), s tim da se Zemlja nalazi u sredini. To znači da se može dogoditi samo u noći punog Mjeseca. Pomrčina Mjeseca traje duže (po nekoliko sati) od Sunčeve (nekoliko minuta) jer je Zemljina sjena veća od Mjesečeve. Isto tako, pomrčina Sunca se može vidjeti iz malog područja svijeta, dok se pomrčina Mjeseca može promatrati s bilo kojeg mjesta na noćnoj strani Zemlje.
U nastavku pročitajte još 5 fascinantnih činjenica koje (možda) niste znali o Mjesecu.
Tone smeća na Mjesecu
Čini se da ljudi jednostavno ne mogu negdje otići i pri tome ne ostaviti gomile smeća iza sebe – bilo da se radi o pikniku na Zemlji, ili posjeti Mjesecu. Tijekom vremena, astronauti koji su posjetili Mjesec su uspjeli ostaviti mnogo smeće iza sebe. Procjenjuje se da se na Mjesecu trenutno nalazi 181.437 kg umjetnih materijala!
Ipak, astronauti nisu bacali okolo kore od banana, plastične boce ili limenke. Većina tog smeća je otpad iz različitih eksperimenata, svemirske sonde i lunarni roveri, a neki od uređaja su još uvijek funkcionalni. Međutim, tu je i pravo smeće, kao što su spremnici za otpad astronauta.
I na Mjesecu se dešavaju potresi
Unatoč tome što je Mjesec praktično mrtav komad stijene s vrlo malo geološke aktivnosti na njemu se s vremena na vrijeme, kao i na Zemlji, drugim planetima pa čak i zvijezdama, dešavaju potresi (eng. Moonquakes). Postoje četiri vrste potresa na Mjesecu – prva tri tipa su duboki potresi koje uzrokuju sudari meteorita ili toplinski potresi uzrokovani sunčevom toplinom – a oni su relativno bezopasni. Četvrta vrsta ipak može biti vrlo neugodna. Ovi “plitki” potresi mogu biti jaki do 5,5 stepeni po Richteru i trajati nevjerojatno dugih 10 minuta. Prema NASA-i, zbog ovih potresa Mjesec ponekad “zvoni poput zvona.”
Naučnici još uvijek nisu sigurni kako su potresi na Mjesecu uopće mogući. Potrese na Zemlji najčešće uzrokuju tektonske ploče, ali Mjesec uopšte nema aktivnih tektonskih ploča.
Na Mjesecu se nalaze posmrtni ostaci jednog čovjeka
Eugene “Gene” Shoemaker, poznati astronom i geolog, bio je legenda u svom području. On je izumio znanstveno istraživanje kozmičkih utjecaja i uspostavio metode i tehnike koje su astronauti koristili za istraživanje Mjeseca.
Shoemaker je i sam želio biti astronaut, ali je odbijen zbog manjeg medicinskog problema. Tijekom cijelog života, to je ostala njegova najveća želja, ali i razočarenje. Kada je umro, NASA je ispunila njegovu želju i njegov pepeo (posmrtne ostatke) 1998. godine poslala na Mjesec s Lunar Prospectorom. Njegov pepeo je i danas razasut po Mjesecu, pomiješan s lunarnom prašinom.
Zamalo planeta
Ako nekoga pitate što je Mjesec, gotovo svi će vam odgovoriti isto: on je mjesec, misleći na prirodni satelit drugih planeta. No, neki stručnjaci se neće složiti s ovom tvrdnjom. Naime, već neko vrijeme u znanstvenbim krugovima kruže priče o tome kako Mjesec trebamo promatrati kao planetu, a ne kao ‘obični’ mjesec, a jedan od razloga je taj što je on daleko najveći mjesec u odnosu na svoju planetu u našem Sunčevom sistemu.
Prema IAU (Međunarodna astronomska unija) planeta je bilo koje stjenovito tijelo koje ima različite slojeve, geološki je aktivno, i što je najvažnije kruži oko Sunca. Znamo da se Mjesec lako može uklopiti u ove kategorije. Prvo, mjesec je stjenovito tijelo koje se sastoji od mnogih elemenata od kojih se sastoji i Zemlja. Također je imao vulkansku aktivnost u svojoj prošlosti. Čak i sada Mjesec još uvijek doživljava potrese, tako da je i dalje geološki aktivan. Jedino što ga sprječava da zvanično i postane planeta je to što kruži oko Zemlje a ne oko Sunca (iako postoje argumenti da više kruži oko Sunca nego oko Zemlje, ali zvanično, Mjesec kruži oko Zemlje).
Opasnost koja vreba iz prašine
Može zvučati iznenađujuće, ali jedna od najopasnijih stvari na Mjesecu je lunarna prašina. Kao što već znamo, pijesak dospijeva na sve dijelove Zemlje, na njega smo navikli i ne predstavlja nam opasnost – ali ovo nije slučaj i na Mjesecu. Lunarna prašina je sitna kao brašno, ali vrlo gruba. Zahvaljujući toj teksturi i slaboj gravitaciji, ona je se nalazi apsolutno svugdje [na Mjesecu].
NASA je doživjela brojne probleme uzrokovane lunarnom prašinom. Pošto je sitan i oštar, ponaša se kao brusni (šmirgl) papir i jako brzo ‘troši’ čizme astronauta. Također dospije i unutar letjelica i svemirskih odijela, pa čak i u pluća nekoliko astronauta. Iako se nitko nije usudio da testira ovu tvrdnju, vjeruje se da bi pijesak mogao uništiti, to jest probušiti svemirsko odijelo, ako mu se izloži dovoljno dugo.
Izvori: pixelizam.com
