Visoke temperature kakve vladaju ovih dana mogu opteretiti srce i krvne žile, posebno kod ljudi s već postojećim zdravstvenim problemima zbog čega se ljeti bilježi više srčanih i moždanih udara.
Upravo zato kad temperature prijeđu 30 Celzijevih stupnjeva, trebamo pripaziti na srce i krvni tlak.
Ljeti krvni tlak češće pada, nego što raste
Iako postoji predrasuda da uslijed vrućina krvni tlak raste, u većini se slučajeva događa upravo suprotno. Kako bi se tijelo rashladilo, srce brže i jače radi, krvne žile se šire i šalju krv prema koži kako bi došlo do znojenja. Zbog toga dolazi do snižavanja tlaka, oticanja nogu, zgušnjavanja krvi uslijed dehidracije, što povećava rizik od ugrušaka, moždanog i srčanog udara.
„Toplina dodatno opterećuje srce i može uzrokovati dehidraciju i zgušnjavanje krvi, što opterećuje srce”, objašnjava za New York Post dr. Adedapo Iluyomade, kardiolog na Institutu za srce i krvne žile Mount Sinai u Miamiju.
Dodaje kako je nedavno istraživanje, provedeno na više od 6000 osoba kojima je pozlilo od vrućine, pokazalo da čak i mali porasti temperature mogu povećati broj otkucaja srca za gotovo 30 otkucaja u minuti.
“Porast temperature od 1°C povećava rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti za otprilike dva posto, a toplinski udari značajno pridonose riziku od srčanog udara, zatajenja srca i nepravilnog ritma kod ljudi koji već imaju neko od koronarnih stanja“, rekao je.
Kako zaštititi srce tijekom ljetnih vrućina?
Za osobe kojima su dijagnosticirane bolesti srca i krvnih žila – poput koronarne bolesti srca, zatajenja srca, visokog krvnog tlaka ili aritmija – dr. Iluyomade preporučuje poduzimanje mjera opreza tijekom ljetnih mjeseci.
“Najbolje bi bilo izbjegavati izlazak tijekom najtoplijeg dijela dana, brinuti o hidraciji (uključujući i unos elektrolita) te boraviti na hladnim, zasjenjenim mjestima. Također izbjegavajte napor tijekom najtoplijeg dijela dana i nosite prozračnu odjeću kako biste tijelu omogućili da diše”, savjetuje kardiolog.
Slušajte svoje tijelo, osluškujte srce
Čak i ljudi koji nemaju zdravstvenih problema, trebali bi obratiti pozornost na znakove upozorenja na moguće opterećenje srca tijekom vrućina.
„Pripazite na simptome poput stezanja u prsima, sve većeg nedostatka daha, ubrzanog rada srca, oticanja nogu ili osjećaja slabosti“, kaže dr. Iluyomade.
Tu su i osjećaj lupanja srca čak i tijekom razdoblja odmora, vrtoglavica, mučnina ili zbunjenost.
Prehrana
Trebalo bi jesti laganiju hranu, povrću i voću dati prednost pred mesom, a kad je riječ o mesu birati bijelo i manje masno te ga kuhati, a ne peći. To je za mnoge izazov, s obzirom na to da ljeti volimo roštiljati. Ako ne možete odoljeti grillu, neka barem prilog bude kuhan ili još bolje – sirov – svježa salata od krastavac i rajčice odličan je izbor.
Naime, i rajčica i krastavac sadrže puno tekućine, a rajčica obiluje likopenom i karotenom (koji se u tijelu pretvara u vitamin K). Likopen smanjuje rizik od ateroskleroze i pridonosi elastičnosti krvnih žila. Također i rajčica i krastavac pomažu tijelu da izluči višak vode te tako rastereti srce i snizi krvni tlak.
Važno je i smanjiti unos soli te paziti na hidraciju – piti oko dvije litre vode dnevno i izbjegavati gazirana pića. Ne zaboravite, suhe usne znak su da je tijelo već dehidrirano.
Oprezno s klimom
Nagli prijelaz iz sparine u hladnu klimatiziranu prostoriju može šokirati organizam. Klima neka bude postavljena najviše šest do sedam Celzijevih stupnjeva ispod vanjske temperature.
Redovito mjerite tlak
Ne preskačite jutarnje ili večernje mjerenje tlaka, osobito ako osjetite umor, glavobolju ili vrtoglavicu.
Tko bi posebno trebao pripaziti ljeti
- Žene starije od 50 godina (zbog smanjene razine estrogena može doći do rasta krvnog tlaka i masnoća u krvi)
- Osobe koje uzimaju diuretike (lijekove za izlučivanje tekućine)
- Dijabetičari, bubrežnim bolesnici i pretile osobe
Uz nekoliko jednostavnih mjera – pravilnu hidraciju, laganu prehranu i praćenje simptoma, pomoći ćemo srcu da izdrži vruće dane. Srce nema godišnji – čuvajmo ga.