U Sjedinjenim Američkim Državama više od četvrtine djece i adolescenata redovito konzumira gotove žitarice za doručak. Među odraslima, otprilike polovica ih jede barem jednom do dvaput tjedno. Omiljeni sportaši često se pojavljuju na kutijama žitarica, a mnoge slavne osobe – uključujući Jerryja Seinfelda i Justina Timberlakea – javno su izrazile svoju ljubav prema njima. Dio privlačnosti svakako leži i u reklamama koje žitarice prikazuju kao zdrav izbor.
No, nova studija iz 2025. godine, koja je analizirala više od 600 popularnih žitarica, dovodi tu tvrdnju u pitanje – posebno kada je riječ o najpoznatijim brendovima.
Koliko su zapravo žitarice koje jedemo za doručak zdrave?
Odgovor: ne baš previše. Mnoge – zapravo većina najpoznatijih – sadrže velike količine šećera, vrlo malo proteina (barem prije dodavanja mlijeka), mnoštvo aditiva i vrlo malo korisnih nutrijenata. Neke čak imaju i jako malo vlakana – sastojka koji bi trebao biti zaštitni znak zdravih žitarica.
A što je s brojem kalorija na kutiji? Obično piše 120 do 150 kalorija po porciji. No, stvarna količina koju većina ljudi pojede (uključujući i autora studije) lako prelazi 300 kalorija po obroku.
I što je s oznakama poput “zdravo za srce”, “puno vitamina”, “prirodno” ili “dio uravnoteženog doručka”? Nažalost, istraživanja su pokazala da takve tvrdnje rijetko odražavaju stvarnu nutritivnu vrijednost. Kod mnogih žitarica, glavni izvor prehrambene vrijednosti je – mlijeko koje se dodaje, a ne sadržaj iz kutije.
Postaju li žitarice zdravije?
Nažalost, ne. Studija objavljena u svibnju 2025. godine, koja je analizirala 1.200 gotovih žitarica namijenjenih djeci, pokazala je negativan trend: povećanje količine masti, šećera i natrija, istovremeno smanjenje količine proteina i vlakana
Dobra vijest je da postoje napori za poboljšanje ponude – nove USDA smjernice za školske doručke predviđaju postupno smanjenje šećera i soli te povećanje količine cjelovitih žitarica.

Što onda odabrati za doručak?
Sigurno možemo bolje od šećerom pretrpanih, visokokaloričnih i niskonutritivnih žitarica koje se agresivno reklamiraju, posebno djeci.
Ako se želite prebaciti na zdravije doručke, evo nekoliko prijedloga:
- zobena kaša s voćem i orašastim plodovima jaja
- jogurt s voćem
- integralni tost s maslacem od kikirikija
No, ako i dalje ne možete odoljeti gotovim žitaricama, obratite pažnju na nutritivnu deklaraciju. Tražite:
- cjelovite žitarice kao prvi sastojak
- najmanje 2,5 g vlakana po porciji (idealno 5 g ili više)
- minimalno dodanog šećera i natrija
- 150 kalorija ili manje po porciji (i obavezno izmjerite porciju – često je to tek 3/4 do 1 šalica, što je puno manje nego što stane u tipičnu zdjelicu)
- kratku listu sastojaka s nazivima koje prepoznajete (a ne kemikalijama poput butilirani hidroksitoluen ili umjetne boje)
Ako baš volite gotove žitarice, nisu nužno najgora stvar – pogotovo ako ih kombinirate s obranim mlijekom ili biljnim napitkom obogaćenim proteinima. Ali budite selektivni i pazite na količinu.
Jer zdrav doručak je gorivo za vaš dan – i trebao bi biti puno više od slatkog, hrskavog „junk fooda“ koji se samo „pravi“ da je zdrav.