Kad smo pod stresom, često posežemo upravo za hranom koja nam daje brz osjećaj energije ili ugode. Problem je što taj učinak obično kratko traje, a nakon njega mogu uslijediti umor, glad, razdražljivost ili još veća napetost.
Stres također može utjecati na apetit i način na koji jedemo. Ponekad jedemo i kada zapravo nismo gladni, brže nego inače i gotovo nesvjesno. Zato vrijedi obratiti pozornost na namirnice i napitke koji u stresnim razdobljima mogu dodatno opteretiti organizam.
1. Sol
Pretjerivanje sa soli nije dobra ideja ni kada smo potpuno opušteni, a osobito ako stres već utječe na krvni tlak. Velike količine natrija mogu pridonijeti zadržavanju tekućine i povišenom krvnom tlaku.
Umjesto dodatnog soljenja, okus hrani možete pojačati začinskim biljem, limunom ili drugim začinima.
2. Slatkiši
Čokolada ili kolač mogu nakratko popraviti raspoloženje, ali velika količina dodanog šećera može izazvati nagle promjene razine glukoze u krvi. Nakon početnog naleta energije može uslijediti pad, uz osjećaj umora i ponovne gladi.
Problem nije povremeni desert, nego navika da stres redovito „liječimo“ velikim količinama slatke hrane.
3. Jako začinjena hrana
Ljuta hrana sama po sebi nije nezdrava i nekim ljudima potpuno odgovara. Međutim, stres može pogoršati probavne tegobe, žgaravicu ili osjetljiv želudac, a jako začinjena hrana kod osjetljivih osoba može dodatno pojačati simptome.
Ako primjećujete da vam u stresnim razdobljima smeta, tada je bolje birati blaže obroke.
4. Kava
Kofein nas razbuđuje i povećava budnost, ali veće količine mogu izazvati nervozu, lupanje srca i probleme sa spavanjem. Ako ste već napeti ili ne spavate dobro, nekoliko dodatnih šalica kave vjerojatno neće pomoći.
Posebno pripazite na kofein u poslijepodnevnim i večernjim satima.
5. Crni i zeleni čaj
I čaj može sadržavati kofein, iako količina ovisi o vrsti i načinu pripreme. Ako ste osjetljivi na kofein, veće količine crnog ili zelenog čaja mogu pridonijeti nemiru i otežati uspavljivanje.
Čaj i kava također mogu smanjiti apsorpciju željeza iz hrane, pa ih osobama koje imaju problema s manjkom željeza nije preporučljivo piti neposredno uz obrok.
6. Gazirana i energetska pića
Posebno problematična mogu biti pića koja kombiniraju velike količine šećera i kofeina. Mogu nakratko povećati osjećaj energije, ali nakon toga često slijedi pad.
Ako vam treba osvježenje tijekom stresnog dana, voda ili nezaslađeni napitak jednostavniji su izbor.
7. Alkohol
Čaša alkohola nekome može stvoriti osjećaj opuštenosti, ali alkohol nije dobro sredstvo za reguliranje stresa. Može narušiti kvalitetu sna, a veće i učestalo konzumiranje povezano je s brojnim zdravstvenim rizicima.
Posebno nije dobra ideja stvarati naviku u kojoj stresan dan automatski završava alkoholom.
8. Crveno i prerađeno meso
Crveno meso nije namirnica koju je potrebno izbaciti samo zato što ste pod stresom. Važniji su količina, učestalost i način pripreme. U stresnim razdobljima često posežemo za teškim, masnim i visoko prerađenim obrocima, koji nekim ljudima dodatno otežavaju probavu.
Bolji izbor može biti jednostavniji obrok s dovoljno povrća, cjelovitih žitarica i kvalitetnog izvora proteina.
Što onda jesti kada smo pod stresom?
Umjesto traženja jedne „antistres“ namirnice, važnije je održavati redovite obroke i birati hranu koja dulje drži sitost: povrće i voće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašaste plodove, ribu, jaja i druge kvalitetne izvore proteina.
I možda najvažnije – kada smo pod stresom, vrijedi barem pokušati sjesti i pojesti obrok bez ekrana, mailova i obavljanja još tri stvari istodobno.