Rak se u javnosti još uvijek često doživljava kao bolest starije dobi ili kao nešto što se događa ljudima s lošim životnim navikama. Mnogi koji se osjećaju zdravo, aktivno i snažno vjeruju da su izvan rizika. No praksa pokazuje da ta slika više ne odgovara stvarnosti, upozorava dr. Davor Kust, dr. med., specijalist onkologije i radioterapije, te suradnik portala Onkologija.net.
„Rak je i dalje češći u starijoj populaciji, ali struktura oboljelih se jasno mijenja. Sve češće viđamo dijagnoze kod mlađih, radno aktivnih ljudi. To ne znači da je rak postao bolest mladih, ali granica se pomaknula i rizik više nije isključivo vezan uz stariju dob“, objašnjava.
Takve dijagnoze, dodaje, u praksi su i dalje izrazito teške – i za liječnike i za pacijente. „Nije ugodno vidjeti relativno mladu osobu koja oboli od raka, a kako se to događa sve češće, logično se postavlja pitanje zašto. U mojoj praksi takve se osobe najčešće javljaju s rakom debelog crijeva i dojke. Često je riječ o ljudima koji nisu imali izražene rizične čimbenike, što dijagnozu čini još neočekivanijom.“
Mnogi od tih pacijenata, kaže, sami navode stres kao okidač bolesti. Iako se stres često banalizira, njegova uloga ne smije se zanemariti, osobito u kombinaciji s drugim čimbenicima. „Kronični stres, manjak sna, sjedilački način života, prekomjerna konzumacija alkohola i redovita izloženost prerađenoj hrani često se podcjenjuju. Upravo kombinacija takvih naizgled sitnih navika kroz godine stvara podlogu za razvoj malignih bolesti.“
Genetika, iako važna, u većini slučajeva nije presudna. „Nasljedni tumori čine manji dio ukupnih dijagnoza. Na razvoj raka znatno više utječu stil života, okolišni čimbenici i dugotrajna izloženost rizičnim navikama“, naglašava dr. Kust.
I upravo zato, zaključuje, najveći prostor za djelovanje postoji u prevenciji i ranom otkrivanju.
„Redoviti preventivni pregledi, pažnja na promjene u tijelu i neignoriranje simptoma ključni su koraci. Održavanje zdrave tjelesne težine, redovito kretanje, kvalitetan san i umjerenost u konzumaciji alkohola konkretne su mjere koje dugoročno mogu smanjiti rizik od razvoja malignih bolesti.“