Connect with us

Hi, what are you looking for?

She.hrShe.hr

Savjeti stručnjaka

DR. VESNA GALL: Problem vezan uz porod najprije će prepoznati ginekolog koji prati trudnoću

Stres je sigurno bio jedan od okidača za nepovoljni ishod trudnoća u pandemiji koronavirusa.

Dinamičan dan dr.sc. Vesne Gall u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice u Zagrebu. Tog ponedjeljka dr. Gall bila je dostupna gotovo svima, rodiljama, ženi koja je rodila četvrti put carskim rezom, trudnicama u ambulanti, novinarima za razgovor.

Dr. Gall završila je studij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2002., a trenutačno obnaša dužnost voditeljice odjela Rađaonice u Klinici za ženske bolesti i porodništvo KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu. Začetnica je i organizatorica puno domaćih i međunarodnih simpozija te predsjednica Hrvatskog društva za psihosomatiku u ginekologiji i porodništvu.

Na početku našeg razgovora dotaknuli smo se pandemije koronavirusa koja sudeći prema dr. Gall nije značajno utjecala na odnos prema trudnicama i rodiljama.

„Bolnička skrb tijekom pandemije je bila jednaka kao i prije. Pratnja na porodu u našoj bolnici nije bila moguća zbog epidemioloških mjera koje su s obzirom na naša prostorna ograničenja to zahtijevale.“

Osobito u razdoblju pandemije koronavirusa, ali i svakodnevno je važna briga o mentalnom zdravlju žena, trudnica i majki koje su smještene u KBC Sestre milosrdnice.

Kada je u pitanju mentalno zdravlje, brinemo o našim pacijenticama i tako. Na raspolaganju su nam kolege psihijatri s kojima dobro surađujemo, a pomažu ženama kojima su verificirane psihičke bolesti ili jednostavno, trebaju psihološku podršku. U Klinici za ženske bolesti i porodništvo KBCSM  nalazi se i Hrvatsko društvo za psihosomatiku u ginekologiji i porodništvu osnovanog pri HLZ-u. Glavne aktivnosti ovog društva su edukacija osoblja za mentalne poremećaje i stanja u kojima se mogu naći žene svih dobi i stanja, primjerice žene koje pate od kronične zdjelične boli, žene koje su u postupku medicinski potpomognute oplodnje, žene u menopauzi, trudnice, babinjače, itd.“

To je mlado Društvo koje kroz različite tečajeve i simpozije nastoji educirati medicinsko osoblje kako prepoznati žene kojima treba pomoć i potom na koji način im pomoći. 

Nužna bolja komunikacija s primarnom zdravstvenom zaštitom

„Željeli bismo uspostaviti bolju komunikaciju s primarnom zdravstvenom zaštitom. Kada nam trudnice pred kraj trudnoće dođu u bolnicu u tako kratko vrijeme nije lako ostvariti potrebno međusobno povjerenje koje je iznimno važno za uspješnost ne samo porođaja nego općenito liječenja. Upravo zbog toga može se dogoditi da tijekom kratkog boravka u bolnici ne prepoznamo određena mentalna stanja koja zahtijevaju pomoć osim ako ju žena sama ne zatraži. Stoga je važno da i primarni ginekolozi budu educirani i senzibilizirani na psihičke promjene ili odstupanja koja će lakše prepoznati ili zato što poznaju pacijenticu kroz duži period, ili će zbog ostvarenog međusobnog povjerenja pacijentica sama izložiti tegobe svojem liječniku i zatražiti pomoć. Tijekom trudnoće oni pacijenticu prate tijekom 8 mjeseci i to na mjesečnoj bazi.“ Nažalost, obzirom na sadašnju situaciju i nedostatak primarnih ginekologa, ovakvo praćenje kroz duži period je otežano.

Stres mijenja imunološki sustav.

Dr. Gall istaknula je povećani broj kasnih pobačaja te ranih prijevremenih porođaja u bolnici tijekom razdoblja pandemije koronavirusa. Do toga je dolazilo gotovo na tjednoj bazi i značajno češće nego ranije. Moguće da je stres je bio jedan od glavnih okidača.

Stres mijenja imunološki sustav. Trudnice su bile u stresu te potom i sniženom više tjeskobnom raspoloženju tijekom dužeg perioda s obzirom na pandemiju, kao i svi zapravo, ali i u akutnom stresu uzevši u obzir i potres. U takvom stanju sniženog raspoloženja, metaboličke promjene mogu biti uzrokom aktivacije procesa odgovornih za nepovoljan ishod trudnoće. U tim situacijama ženama smo osigurali razgovor sa psihijatrom prije nego li napusti bolnicu. Važno nam je da žena dobije smjernice kako se nositi s boli i tugom  jer su u suprotnom patnja i bol vrlo često dio obiteljskog kruga žalovanja iz kojeg nije lako izaći, a neke obitelji ne izađu nikada. Želimo biti prisutni i pomoći koliko god je to moguće.“

Primjetno je i da se s obzirom na slabljenje pandemije koronavirusa smanjuje nepovoljnih ishoda trudnoća u tim tjednima, barem na razini naše bolnice.

Carski rez

S obzirom na to da je doktorica Gall na dan razgovora operirala ženu koja je rodila četvrti put carskim rezom, razgovarali smo o tom načinu porođaja i koliki broj carskih rezova je dopušten.

„Velik broj carskih rezova, dakle više od tri se ne preporučuje, no žena ima pravo odabira hoće li se upustiti u sljedeću trudnoću ili ne. Teško je ulaziti u razloge zašto se netko izlaže riziku – npr. žena može promijeniti partnera s kojim gradi novi život te želi dijete;  želi ublažiti životnu tragediju ili nepravdu koja joj se dogodila; pritisci okoline… Životne priče su nevjerojatne, tužne i sretne. Iako su svjesne su rizika i znaju da nije preporučljivo uopće ići u trudnoću poslije višestrukih operativno dovršenih prethodnih trudnoća žene same odlučuju. Naše je razgovarati, objasniti, a onda i poroditi.“

Sve je više trudnica koje rađaju carskim rezom. Iako je ženama mlađe životne dobi lakše iznijeti trudnoću i bolesti organizma su rjeđe, trendovi u svijetu pokazuju da se kasnija dob u kojoj žene rađaju neće mijenjati. Kasnija dob nosi svoje rizike za komplikacije trudnoće. Razlozi zbog kojih se žene kasnije odlučuju na trudnoću su vrlo opet različiti. Kasnije ostvarivanje partnerstva, kasnije ostvarivanje financijskog statusa ili nemogućnost zanošenja zbog čega su nam u porastu i trudnoće iz postupaka  medicinski asistirane reprodukcije.

Organizam žene u dvadesetim i četrdesetim godinama nije isti

Jako puno toga smo u posljednjih dvadeset-ak godina naučili o metaboličkim procesima koji utječu na razvoj određenih bolesti u trudnoći te njihov utjecaj na ishod trudnoće. Javlja se neka nova terminologija i klasifikacija određenih stanja ili bolesti. Zahvaljujući tome dijagnostika kao i praćenje trudnoće je drugačije sa smanjenjem rizika za nepovoljan ishod trudnoće i to ne samo za fetus nego i za majku. Organizam žene u dvadesetim i četrdesetim godinama nije isti“, ističe dr. Gall. Različito podnosi i odgovara na zahtjeve koje trudnoća sama po sebi nosi.

U ranije objavljenim tekstovima ovog serijala žene su nam rekle da su se susrele s doktorima koji su naglasili da je ginekologija specifično područje i da vrlo često ni sami ne znaju odgovor na neka pitanja koja danas sve više i više muče mlade parove. S tom tvrdnjom slaže se i dr. Gall.

I ne mogu znati odgovore na sva pitanja. Naš organizam je vrlo sofisticiran, stalno otkrivamo nove mehanizme koji sudjeluju u svim metaboličkim procesima. To možemo primijeniti na cijelu medicinu, nije samo riječ o ginekologiji. U tom području govorimo iz iskustva i onoga što se bazira na znanosti dakle što je dosad dokazano, ali opet nas to na neki način i ograničava. Kompleksnosti samog organizma još dodatno pridonosi i utjecaj okolišnih faktora na metaboličke i genetske predispozicije tijela. Vrlo je zahtjevno i gotovo nemoguće u potpunosti shvatiti naše tijelo. Još uvijek učimo.  Nekad treba priznati da ne znamo, to su za sada naša ograničenja kao znanstvenika i to nije sramota reći. Da sve znamo sve bolesti bi bile izlječive.“

Važno je pratiti i fizičko i mentalno zdravlje

Sve više se govori o mentalnom zdravlju. To smatra i dr. Gall koja u svom poslu vidi da je jako važno promatrati čovjeka kroz njegovo fizičko i mentalno zdravlje.

Prije još koje desetljeće je bila generalna uvreda uputiti pacijenticu psihijatru. Danas je i svijest ljudi o mentalnom zdravlju drukčija. Sve više smo kao društvo svjesni potrebe da osim dobrog fizičkog stanja budemo i dobrog mentalnog stanja što je uostalom i definicija zdravlja. Mentalna higijena jednako je važna kao i fizička. Nije sramota priznati da imamo problem, ali je sramota ne učiniti ništa u njegovom rješavanju“. Ipak, obzirom da se upravo dio mentalnih problema, dakle NE BOLESTI nego problema javlja kao fizički problem, prvo treba isključiti bolesti tijela, a potom posumnjati u psihički uzrok određenog problema.

Dr. Gall smatra da tu ima puno prostora za napredak. „U svijetu je normalno da gotovo svatko ima svog psihoterapeuta, no klinička psihologija u Hrvatskoj još nije tamo gdje bi trebala biti, ali mislim da ide u tom smjeru. I tu postoji mogućnost za napredak. Mi u bolnici dajemo podršku, ali psiholozi npr. objašnjavaju što je stres, kako izgleda proces žalovanja, upoznaju osobu s tugom kao fiziološkom reakcijom. Oni nas uče kako se nositi sa svim tim, a to je samo jedan od primjera kako nam mogu pomoći.“

Sve osoblje bolnice, ali i liječnici u primarnoj zdravstvenoj skrbi trebaju brinuti o ženi. Dr. Gall na kraju zaključuje:

Cjelina je više od zbroja njenih dijelova. Sve možeš izbrojati, ali ako ih ne znaš posložiti u cjelinu, to će biti samo dijelovi. Tako je ključ povezati znanja stručnjaka iz različitih područja medicine, a pacijentu pristupiti kao cjelini mentalnog i fizičkog, mislim da možemo očekivati najbolji mogući ishod dijagnostike i liječenja. 

Tekst je objavljen u sklopu projekta „Mentalno zdravlje žena, trudnica i majki – pričajmo glasnije i pružajmo podršku jasnije” koji je financijski podržala Agencija za elektroničke medije kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2022. godinu.

Više

Duh i tijelo

Iako užasno rasprostranjen i naveliko korišten, prolazi li Instagram ispod radara racionalnom upravljanju našim vremenom, pažnjom i ponajviše, brizi o mentalnom zdravlju?

Darivanje

Tara Porter obraća se izravno svojim čitateljicama jezikom punim topline, empatije i humora.

Savjeti stručnjaka

Dolazak sezone alergija mnogima je izazovan, stoga je potrebno reagirati na vrijeme i prevenirati .

Život u dvoje

Zamislite dan ispunjen iskrenim razgovorima, smijehom i, naravno, trenucima užitka bez digitalnih smetnji.

Advertisement

Impressum


Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.