“Iustitia et pax” predstavila izjavu “Hrvatski mediji i tržište”

O Izjavi su govorili predsjednik Komisije pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić, članovi Željko Tanjić, Neven Šimac i Gordan Črpić.

"Izjava govori o nekim vidicima medijskog života u Hrvatskoj", rekao je Tanjić dodavši kako ona proizlazi iz svijesti da se u sadašnjoj krizi osjeća potreba za cjelovitom, točnom i istinitom informacijom.

Ustvrdio je kako su mediji dužni pružati cjelovitu informaciju, jer u protivnom nije moguće naći izlaz iz krize te ocijenio da su u utrci za što većim profitom, interesi vlasnika i oglašivača stavljeni ispred prava čitatelja na informiranje.

Po njegovim riječima mediji se, kao sekularni oblik isključivosti i dominacije vode normama "tržišnog fundamentalizma", čije se posljedice vide u gospodarskoj i socijalnoj krizi.

Podsjetio je na prvu točku u Izjavi, a ona govori "o publicitetu zla", koje se ogleda u činjenici da većina medija u Hrvatskoj najveći prostor posvećuje crnoj kronici.

"Nude se jeftini oblici zabave, pri čemu se zaboravlja odgovornost medija da obavješćuju i oblikuju javno mnijenje", rekao je, dodavši kako se objavljuju neprovjerene informacije i narušava pravo na privatnost.

Napomenuo je kako prevladava senzacionalističko izvješćivanje te da se zaboravlja "pretpostavka nevinosti" pa se osumnjičenike već unaprijed žigoše i proglašava "krivima".

"Metoda ‘publiciteta zla’ očituje se i u ignoriranju demantija", rekao je Tanjić ocjenivši kako se radi o sprezi politike i medija.

U Izjavi se podsjeća na "medijski reket", u kojem, kako je rekao Tanjić, javni dužnosnici sklapaju ugovore s medijima koji im, uz novčanu naknadu, rade besplatnu promidžbu.

"Informiranje javnosti ne postaje više svrha, već kolateralni učinak, odnosno interakcije triju moći – kapitala, medija i politike", ustvrdio je, ocjenivši kako ta pojava dovodi do odumiranja javnog mnijenja.

Govoreći o "cenzuri dobra", odnosno uskraćivanju prava javnosti na informaciju o dobru ili marginaliziranju dobra, Tanjić je podsjetio kako Iustitia et pax u Izjavi objašnjava podložnost logici novca i profita.

"Mediji pridonose ne samo osiromašenju i kvarenju standardnog hrvatskog jezika, već i njegovoj vulgarizaciji", ocijenio je, dodavši kako se na kraju Izjave govori o potrebi primjerenog zakonskog okvira i osnaživanju "publiciteta dobra".

Biskup Vlado Košić smatra kako je Izjava objavljena u vrijeme gospodarske i financijske krize, koja je upozorila na neodrživost postojećeg tržišnog modela, u kojem se isključivo gleda na profit.

"Mediji ne bi trebali na prvo mjesto stavljati zaradu već vrijednosti koje su ljudi gradili dugi niz godina", rekao je te najavio održavanje dvaju skupova o gospodarskoj, socijalnoj, ali i moralnoj krize i njezinim duhovnim dimenzijama.

Košić je rekao da se na sjednici Komisije raspravljalo i o hrvatsko-slovenskim odnosima.

"Imamo izvrsne odnose biskupskih konferencija o čemu svjedoči i zajednička izjava o pravu na grobišta", podsjetio je, dodavši kako je potrebno da se postojeći granični spor riješi u duhu dobrosusjedskih odnosa. To je moguće samo na temeljima međunarodnog prava na kojem počiva čitava EU i na čemu se zasnivaju europske asocijacije, rekao je.

"Komisija je izrazila zabrinutost zbog udaljavanja dvaju naroda uslijed spora", podsjetio je Šimac dodavši da je izražena i zabrinutost zbog mogućnosti da nesnošljivost preraste u mržnju.

Šimac smatra kako je slovenska politika postala talac egoističnoga nacionalizma.

"Za rješenje spora postoje dva puta – rješenje po pravdi i pravu, odnosno nepravdi, a nepravdom nitko neće biti zadovoljan", rekao je Šimac.

(Hina)