Na prekrasnoj terasi zagrebačkog restorana Botanist, održao se prvi Kids Day panel na temu Izazovi modernog roditeljstva. Roditeljstvo i obiteljski život promijenili su se tijekom godina donoseći nove izazove. Postavlja se pitanje kako mijenjati način na koji se djeca odgajaju.
Djetinjstvo krajem 20. i početkom 21. stoljeća razlikuje se ne samo po novom pogledu djece na svijet, nego i po konstantnim tehnološkim dostignućima kojima su okružena.
„Svjesni smo da smo se na ovom panelu dotaknuli samo vrha sante leda, budući da je tema i problematika roditeljstva izrazito široka i kompleksna, ali kao medij osjećamo odgovornost, budući da sudjelujemo u kreiranju stavova i mišljenja“, pojasnila je Ljubica Jurič, urednica portala She.hr.
Roditelj treba biti roditelj!
„Za sve što radite u životu dobijete neku vrstu edukacije ili bar tečaja, za roditeljstvo ne dobijete ništa. Dobijete proizvod bez uputstva, jamstva i mogućnosti povrata“, izjavila je Irena Peroš Grgos, pedagog i sociolog, integrativni dječji psihoterapeut i neurofeedback praktičar iz centra Tigrom. „Zadnjih nekoliko godina promovira se kako roditelji i djeca trebaju biti u ravnopravnom odnosu, odlučivati zajednički o većini stvari, proizvod toga su nesigurna, tjeskobna djeca. Roditelj mora imati jasno vodstvo da bi se dijete osjećalo sigurno i zaštićeno. I roditelj nije djetetu prijatelj. Prijatelje dijete stječe kroz život, dok roditelji trebaju biti roditelji“, naglašava.
„Najčešći problem s kojim se susrećemo, a vezan je za tehnološki napredak, odnosi se na poremećaje pažnje. Djeca imaju sve manje interesa za stvari koje se događaju u stvarnom vremenu. U minuti jednog videa dogodi se toliko toga da im je stvarnost dosadna, nisu motivirani za obavljanje školskih obaveza, također im nedostaje kreativnosti u snalaženju u konkretnim životnim situacijama“, nadovezala se Kristina Vučinić, odgojiteljica predškolske djece, integrativni dječji psihoterapeut i neurofeedback praktičar iz centra Tigrom.
Važno je pratiti napredak tehnologije, ali i znati njene prednosti i nedostatke
Sudionici panela su se složili da roditelji trebaju kontrolirati i vrijeme i sadržaj koji djeca prate na ‘ekranima’, budući da podaci pokazuju da su djeca više od 4 sata dnevno na različitim uređajima.
Daniel Hajden, stručnjak za korporativne komunikacije Hrvatskog Telekoma pojasnio je društveno-odgovorni projekt ‘Alati za moderno doba‘ nastao u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, čiji je glavni cilj osnažiti socio-emocionalne vještine kod djece za bolje snalaženje u virtualnom, ali i stvarnom okruženju. „Program, na satu razredne zajednice, provode pedagozi, psiholozi u suradnji s nastavnicima, kroz 11 radionica gdje se djecu nastoji potaknuti na kritično razmišljanje o tehnologiji, njenim prednostima i nedostacima, ali i opasnostima. Interes je iznimno velik, a reakcije pozitivne.“
Hrvatski Telekom općenito nastoji educirati cjelokupnu javnost vezano za sigurnost na internetu, što su dobre i neke loše strane tehnologije te koje probleme možemo susretati na internetu.
I druge tvrtke prepoznaju važnost ovoga problema, pa je tako, u okviru društveno odgovornog poslovanja, na svojoj platformi Budi DOBRO. Budi CE, Cedevita pokrenula Školu optimističnog roditeljstva.
Da bismo bili dobri drugima moramo biti dobri sebi
Iako su očevi sve više uključeni u odgoj djece, ipak je veći teret na majkama koje u isto vrijeme moraju biti i lijepe i uspješne, dobre supruge, zdravo hraniti djecu, voditi ih na brojne aktivnosti, sve mora biti savršeno… „To su apsolutno nerealna očekivanja i često se u praksi susrećemo s ogromnom krivnjom koja ih blokira da odgojno djeluju i djeci postave jasne granice“, naglasila je Kristina Vučinić.
„Jako je važno izdvojiti i vrijeme za sebe kako bismo uopće mogli bit dobar roditelj i biti dobri drugima“, nadovezala se Irena Peroš Grgos
Percepcija vlastitog tijela
Djeca znaju biti okrutna kada je u pitanju komentiranje fizičkog izgleda, ali situacije se razlikuju od djeteta do djeteta i od roditelja do roditelja. „Imate djece koja uopće nisu, primjerice, opterećena aknama. Važno je naglašavati i strpljivost te prepoznati okruženje u kojemu se djeca i roditelji nalaze kada traže pomoć dermatologa. Kod djevojčica je teško doći do nekih realnih okvira upravo zbog korištenja filtera na fotografijama. I mi smo imali izazove. I mi smo roditeljima krali šminku i isprobavali, pa nam danas ništa ne nedostaje.“ Dr. Iva Crnarić, dermatologinja, iz Poliklinike Gaga, uz to je i naglasila da su djeca educirana vezano za važnost njege kože i nanošenja SPF-a još od vrtićke dobi. „ Ako ste pak u nedoumici, pogledajte sastojke proizvoda koji ih interesiraju, dođite po savjet magistrama u ljekarnama, dermatologu ili kozmetičaru.“
Roditelj je primjer i kada je u pitanju tjelesna aktivnost. Prema zadnjim podacima CroCOSI istraživanja 2021./2022. u Hrvatskoj nešto više od jedne trećine djece, odnosno njih 36,1 posto, u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što predstavlja velik javnozdravstveni izazov.
Margareta Marković, magistra sporta i fitnesa iz Motus Meliora pojasnila je: „Ako roditelj svojim primjerom pokazuje da je fizički aktivan, ako nalazi vremena za sebe, i ako se to konzistentno ponavlja, nakon nekog vremena će se i fizička aktivnost, ali i prehrana djeteta korigirati. Također, djecu je doista teško motivirati i treba biti uporan kako bi dijete stvorilo naviku fizičke aktivnosti. Margareta je četrnaest godina provela kao profesor tjelesne i zdravstvene kulture te je naglasila kako je tjelesna i zdravstvena kultura odgojno-obrazovni program, s naglaskom na odgoj, kojem je cilj potaknuti djecu na fizičku aktivnost, jer fizička aktivnost pomaže i mentalnom zdravlju i samopouzdanju. „Imala sam par slučajeva djece koje sam usmjerila u sport koji im je bio adekvatan i pomogao im da se ‘otvore’. Statistike jesu porazne kada se govorio i o fizičkoj aktivnosti i prehrani, ali kao zajednica bi trebali raditi na tome da se djeca više kreću.“
Općenito, zaključak je da roditelji trebaju vlastitim primjerom osigurati uravnotežen život djeci i pružiti im podršku u suočavanju s izazovima.
Dok su roditelji pažljivo slušali, djeca su bila kreativna na Cedevita & uni POSCA Kids Paint radionici.
Na samom eventu roditelji i djeca su mogli isprobati MIXA proizvode te dobiti savjete o njezi kože. Cekin je pripremio ukusne Cekin KIDS zalogajčiće antibiotic-free“, s najkvalitetnijim sastojcima i prema recepturama koje ne sadržavaju konzervanse, pojačivače okusa, dodana bojila, ni aditive.
Djecu je najviše razveselio goodie bag u kojem se nalazila slikovnica Alfe, Ti Ami narukvice iz Argentuma, Cedevita sokovi i bomboni, Cekin proizvodi, Jordan Green Clean pasta za zube, Pom-Bar čips, Zewa vlažne maramice, MIXA proizvodi te POSCA markeri.
Još jednom, hvala našim sponzorima MIXA, Alfa, Argentum, Cedevita, Cekin KIDS, Jordan Green, Pom-Bar, uni POSCA markeri, Hrvatski Telekom i Zewa.
Fotografi Ana Vorkapić Marošević i Željka Miklulčić
