Zato ne čudi što sve više mladih žena ali i muškaraca čini sve da bi dosegli i održali željenu tjelesnu težinu i širinu struka. A kao krajnost javljaju se poremećaji u prehrani koji se vrlo često zataškavaju i ne shvaćaju se ozbiljno. Među poznatijim su anoreksija i bulimija, ali stručnjaci prate i manje poznate poput ortoreksije, anoreksije atletike, bigoreksije, pike i slično.
Produkt suvremenog društva su i različiti zagovornici krajnje mršavosti poput, koji i na posebnim internetskim stranicama veličaju "pro-anoreksija" pokret, propagiraju mršavost, bez upozorenja na posljedice, koje izazivaju, poput poremećaja u prehrani ili čak izgladnjivanju do smrti. Ohrabrivanje na izgladnjivanje ide tako daleko, da se ističe kako je "najvažnije biti mršav, čak važnije, nego biti živ“.
Anoreksija – psihički poremećaj s fizičkim posljedicama
– Najpoznatiji poremećaj u prehrani je anoreksija nervoza, psihički poremećaj u kojem mlade djevojke u strahu od debljanja počinju namjerno mršavjeti do stanja teške tjelesne iscrpljenosti i stvarne životne ugroženosti. Uzroci poremećaja nisu u potpunosti poznati. Najveći broj anoreksičnih osoba prve simptome dobije početkom adolescencije, rekla je za She.hr prof. dr. Vesna Vidović iz Klinike za psihološku medicinu medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Nesigurnost koja nastaje radi naglog fizičkog razvoja, anksioznost, stid zbog bujanja tijela, tjeskoba od navale uzbuđenja u tijelu, pojašnjava liječnica, može zbuniti mladu osobu i otežati joj odrastanje. Kod anoreksičnih djevojaka zamjetna je i velika povezanost s majkom uz oscilacije od jake privrženosti do odbacivanja.
Simptomi anoreksije su: namjerno mršavljenje, strah od debljanja, pad tjelesne težine ispod indeksa tjelesne mase 17.5 (indeks tjelesne mase = tjelesna težina (kg) / visina izražena u metrima na kvadrat), opsjednutost izgledom tijela i dijetama, precjenjivanje važnosti tjelesne težine i izgleda, te izostanak menstruacije, kaže dr. Vidović.
Anoreksija je ozbiljan poremećaj zato što se djevojke ne znaju zaustaviti u mršavljenju. A budući da ne mogu kontrolirati svijet oko sebe, onda kontroliraju ono što mogu – svoje tijelo. Bolest obično ne ide sama nego uz poremećaj osobnosti, depresiju i slično.
Nakon nekontroliranog prejedanja – povraćanje
Drugi psihički poremećaj koji se najčešće javlja u mladih djevojaka je bulimija. Karakterizira ga potreba za prejedanjem velikih količina visokokalorične hrane.
Nakon prejedanja slijedi namjerno povraćanje koje nastaje zbog straha od debljanja i nezadovoljstva izgledom vlastitog tijela. Od sto mladih djevojaka, njih tri do pet bori se s ovim poremećajem.
Da bi se takvo ponašanje moglo nazvati bulimičnim, mora se odvijati najmanje dva puta tjedno kroz tri mjeseca. Bitna razlika između anoreksije i bulimije je u tjelesnoj težini. Kod bulimičnih je osoba tjelesna težina normalna ili malo povećana, dok je u anoreksičnih izrazito niska.
– Posebnost je bulimičnih osoba što su u djetinjstvu imale dojam kako s majkom komuniciraju samo na konkretnoj razini, kroz hranjenje. Svaki puta kada su uznemirene nesvjesno traže hranu i tako hranom zamjenjuju ljubav. Osjećaji nesigurnosti, uznemirenosti i žalosti za njih su nepodnošljivo bolni i moraju ih odmah suzbiti hranjenjem, tumači prof. Vidović.
Na kraju, prejedenjem izaziva tjelesnu bol koja se javlja kao spas od psihičke boli. Jednako tako u bulimičnih osoba često postoji sklonost samopovređivanja koje također služi otklanjanju osjećajne boli jer se ona teže podnosi od fizičke.
Iako službene statistike nema, prema internim podacima Udruge za pomoć oboljelima od poremećaja prehrane "Nada", tijekom sedam godina postojanja, zabilježili su 90.000 osoba sa smetnjama u ishrani, najčešće u dobi od deset do 35 godina.
– Doda li se tome, da bez obzira na uspješnost lječenja, svaka peta osoba s poremećajem u ishrani umire od različitih posljedica dugogodišnje bolesti, situacija je više nego alarmantna. Smrtnost većinom nastupa zbog posljedica gastroenteroloških, endokrinoloških i psiholoških smetnji. Za oboljele zbog oslabljenog imuniteta može biti kobna čak i obična prehlada, ali i upala pluća i slično, ističe Hrvoje Rendulić, tajnik Udruge Nada.
I muškarci pate
Dodao je, da manje od trećine osoba s poremećajima u ishrani traži pomoć što može biti vrlo pogubno ako se radi o pubertetlijama.
"Najmlađa osoba, kod koje je zabilježen poremećaj u prehrani je beba od 1,5 godine, a najstarija je baka od 86 godina. Većina ih se smješta na psihijatriju ili pedijatriju za adolescente jer u Hrvatskoj ne postoji centar za multidisciplinarno liječenje, kao niti poseban odjel za poremećaje prehrane u niti jednom kliničkom centru. Dakle, ono što je loše je da se ovisno o trenutnoj tegobi zasebno liječe pojedini simptomi, a ne kompletna bolest ".
Ipak, prof. Vidović je napomenula da se planira izgraditi jedan zaseban odjel za spomenute poremećaje u sklopu zagrebačke bolnice Rebro. Inače ovaj tjedan je u Hrvatskoj posvećen pozornosti na poremećaje u ishrani.
Osim žena, od ovog poremećaja u prehrani obolijevaju i muškarci – deset do 15 posto, pa ne stoji teza da je to samo ženska bolest. Inače, u Hrvatskoj se svega devetero, odnosno sedmero liječnika bavi ovom problematikom.
No, nigdje ne postoji tim liječnika kao primjerice u Veroni, nama najbližoj ustanovi gdje se nalazi specijalistička klinika sa psihologom, psihijatrom, endokrinologom, gastroenterologom i ostalim neophodnim stručnjacima.
Gdje se i kome obratiti za pomoć?
ZAGREB – Udruga Nada, mobitel: 098/1639-419
SPLIT – Libella, tel. 021/305-154
RIJEKA – Libella, tel. 051/332-511
Produkt suvremenog društva su i različiti zagovornici krajnje mršavosti poput, koji i na posebnim internetskim stranicama veličaju "pro-anoreksija" pokret, propagiraju mršavost, bez upozorenja na posljedice, koje izazivaju, poput poremećaja u prehrani ili čak izgladnjivanju do smrti. Ohrabrivanje na izgladnjivanje ide tako daleko, da se ističe kako je "najvažnije biti mršav, čak važnije, nego biti živ“.
Anoreksija – psihički poremećaj s fizičkim posljedicama
– Najpoznatiji poremećaj u prehrani je anoreksija nervoza, psihički poremećaj u kojem mlade djevojke u strahu od debljanja počinju namjerno mršavjeti do stanja teške tjelesne iscrpljenosti i stvarne životne ugroženosti. Uzroci poremećaja nisu u potpunosti poznati. Najveći broj anoreksičnih osoba prve simptome dobije početkom adolescencije, rekla je za She.hr prof. dr. Vesna Vidović iz Klinike za psihološku medicinu medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Nesigurnost koja nastaje radi naglog fizičkog razvoja, anksioznost, stid zbog bujanja tijela, tjeskoba od navale uzbuđenja u tijelu, pojašnjava liječnica, može zbuniti mladu osobu i otežati joj odrastanje. Kod anoreksičnih djevojaka zamjetna je i velika povezanost s majkom uz oscilacije od jake privrženosti do odbacivanja.
Simptomi anoreksije su: namjerno mršavljenje, strah od debljanja, pad tjelesne težine ispod indeksa tjelesne mase 17.5 (indeks tjelesne mase = tjelesna težina (kg) / visina izražena u metrima na kvadrat), opsjednutost izgledom tijela i dijetama, precjenjivanje važnosti tjelesne težine i izgleda, te izostanak menstruacije, kaže dr. Vidović.
Anoreksija je ozbiljan poremećaj zato što se djevojke ne znaju zaustaviti u mršavljenju. A budući da ne mogu kontrolirati svijet oko sebe, onda kontroliraju ono što mogu – svoje tijelo. Bolest obično ne ide sama nego uz poremećaj osobnosti, depresiju i slično.
Nakon nekontroliranog prejedanja – povraćanje
Drugi psihički poremećaj koji se najčešće javlja u mladih djevojaka je bulimija. Karakterizira ga potreba za prejedanjem velikih količina visokokalorične hrane.
Nakon prejedanja slijedi namjerno povraćanje koje nastaje zbog straha od debljanja i nezadovoljstva izgledom vlastitog tijela. Od sto mladih djevojaka, njih tri do pet bori se s ovim poremećajem.
Da bi se takvo ponašanje moglo nazvati bulimičnim, mora se odvijati najmanje dva puta tjedno kroz tri mjeseca. Bitna razlika između anoreksije i bulimije je u tjelesnoj težini. Kod bulimičnih je osoba tjelesna težina normalna ili malo povećana, dok je u anoreksičnih izrazito niska.
– Posebnost je bulimičnih osoba što su u djetinjstvu imale dojam kako s majkom komuniciraju samo na konkretnoj razini, kroz hranjenje. Svaki puta kada su uznemirene nesvjesno traže hranu i tako hranom zamjenjuju ljubav. Osjećaji nesigurnosti, uznemirenosti i žalosti za njih su nepodnošljivo bolni i moraju ih odmah suzbiti hranjenjem, tumači prof. Vidović.
Na kraju, prejedenjem izaziva tjelesnu bol koja se javlja kao spas od psihičke boli. Jednako tako u bulimičnih osoba često postoji sklonost samopovređivanja koje također služi otklanjanju osjećajne boli jer se ona teže podnosi od fizičke.
Iako službene statistike nema, prema internim podacima Udruge za pomoć oboljelima od poremećaja prehrane "Nada", tijekom sedam godina postojanja, zabilježili su 90.000 osoba sa smetnjama u ishrani, najčešće u dobi od deset do 35 godina.
– Doda li se tome, da bez obzira na uspješnost lječenja, svaka peta osoba s poremećajem u ishrani umire od različitih posljedica dugogodišnje bolesti, situacija je više nego alarmantna. Smrtnost većinom nastupa zbog posljedica gastroenteroloških, endokrinoloških i psiholoških smetnji. Za oboljele zbog oslabljenog imuniteta može biti kobna čak i obična prehlada, ali i upala pluća i slično, ističe Hrvoje Rendulić, tajnik Udruge Nada.
I muškarci pate
Dodao je, da manje od trećine osoba s poremećajima u ishrani traži pomoć što može biti vrlo pogubno ako se radi o pubertetlijama.
"Najmlađa osoba, kod koje je zabilježen poremećaj u prehrani je beba od 1,5 godine, a najstarija je baka od 86 godina. Većina ih se smješta na psihijatriju ili pedijatriju za adolescente jer u Hrvatskoj ne postoji centar za multidisciplinarno liječenje, kao niti poseban odjel za poremećaje prehrane u niti jednom kliničkom centru. Dakle, ono što je loše je da se ovisno o trenutnoj tegobi zasebno liječe pojedini simptomi, a ne kompletna bolest ".
Ipak, prof. Vidović je napomenula da se planira izgraditi jedan zaseban odjel za spomenute poremećaje u sklopu zagrebačke bolnice Rebro. Inače ovaj tjedan je u Hrvatskoj posvećen pozornosti na poremećaje u ishrani.
Osim žena, od ovog poremećaja u prehrani obolijevaju i muškarci – deset do 15 posto, pa ne stoji teza da je to samo ženska bolest. Inače, u Hrvatskoj se svega devetero, odnosno sedmero liječnika bavi ovom problematikom.
No, nigdje ne postoji tim liječnika kao primjerice u Veroni, nama najbližoj ustanovi gdje se nalazi specijalistička klinika sa psihologom, psihijatrom, endokrinologom, gastroenterologom i ostalim neophodnim stručnjacima.
Gdje se i kome obratiti za pomoć?
ZAGREB – Udruga Nada, mobitel: 098/1639-419
SPLIT – Libella, tel. 021/305-154
RIJEKA – Libella, tel. 051/332-511
You must be logged in to post a comment Login