Zbog naglih promjena vremena, odnosno porasle temperature ovih dana mnogi se žale na glavobolju, povremeno ubrzano lupanje srce, nagli umor i neraspoloženje.
Ipak, nagle promjene najteže podnose starije osobe i kronični bolesnici, iako tzv. atmosferske tegobe osjećaju i oni zdravi. Ali koji spadaju u kategoriju meteoropata. Južina ili "gorki vjetar" nabijena je pozitivnim ionima koji uzrokuju neugodne simptome, pa je poželjno što više biti u prirodi, posebno blizu vode koja je nabijena negativnim ionima.
Najugroženiji kronični i srčani bolesnici
– Sva živa bića imaju dobre adaptacijske mehanizme i dobro reagiraju na različite vremenske promjene. No kod starijih osoba te kroničnih bolesnika s aterosklerotskim promjenama oni su oslabljeni, pa se te osobe teže prilagode naglim vremenskim promjenama. Naime, krvne se žile na hladnoći skupljaju kako bi organizam sačuvao toplinu, što je obrambeni mehanizam. No, ako je prisutna i loša cirkulacija, tegobe su neizbježne. Osim starijih osoba najugroženiji su kronični i srčani bolesnici. A to su koronarni bolesnici, zatim s visokim krvnim tlakom, dijabetesom, te s astmom i neurološkim smetnjama, rekla je prim. mr. sc. dr Mirjana Jembrek Gostović, specijalistica internistica, kardiologinja i ravnateljica „Srčane“, Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju.
Treba još spomenuti i malu djecu, te trudnice. Jednako kao i plućne bolesnike koji trebaju izbjegavati fizički napor i redovito uzimati propisane lijekove. Kao i raditi vježbe disanja, te prošetati oko podneva.
Podrazumijeva se kaže dr Gostović, izbjegavanje alkohola kod svih koji neke tegobe osjećaju, a treba pripaziti i na količine kave. Ali se treba primjereno hidrirati s litrom do litru i pol tekućine, posebice s C vitaminom. No, ne smije se pretjerivati s količinom jer to nije dobro za srčane bolesnike.
Opasnost se skriva i u gripi, te učestalim respiratornim infekcijama. Također, nagli dolazak tople i vlažne fronte negativno utječe na osobe koje imaju kronične tegobe s dišnim putevima i niskom krvnim tlakom.
Šetnja i prozračivanje prostorija
Osobe kojima varira krvni tlak trebaju ga češće kontrolirati, a ako je učestala vrijednost gornjeg krvnog tlaka iznad 140 mmHg (milimetar žive) treba konzultirati liječnika. U slučaju povišenog tlaka potrebno je konzumirati malo manje soli. Idealno bi bilo da tlak ima vrijednosti 140/90 mmHg, što su ciljne vrijednosti i kod osoba koji uzimaju lijekove za tlak.
Ravnateljica „Srčane“ savjetuje svakodnevnu šetnju za lijepog vremena, prozračivanje prostorija barem dva do tri puta dnevno, te izbjegavanje mjesta gdje se na malom prostoru okuplja puno ljudi. Treba se i primjereno oblačiti, što znači slojevito i da odjeća nije preuska.
Ipak, nagle promjene najteže podnose starije osobe i kronični bolesnici, iako tzv. atmosferske tegobe osjećaju i oni zdravi. Ali koji spadaju u kategoriju meteoropata. Južina ili "gorki vjetar" nabijena je pozitivnim ionima koji uzrokuju neugodne simptome, pa je poželjno što više biti u prirodi, posebno blizu vode koja je nabijena negativnim ionima.
Najugroženiji kronični i srčani bolesnici
– Sva živa bića imaju dobre adaptacijske mehanizme i dobro reagiraju na različite vremenske promjene. No kod starijih osoba te kroničnih bolesnika s aterosklerotskim promjenama oni su oslabljeni, pa se te osobe teže prilagode naglim vremenskim promjenama. Naime, krvne se žile na hladnoći skupljaju kako bi organizam sačuvao toplinu, što je obrambeni mehanizam. No, ako je prisutna i loša cirkulacija, tegobe su neizbježne. Osim starijih osoba najugroženiji su kronični i srčani bolesnici. A to su koronarni bolesnici, zatim s visokim krvnim tlakom, dijabetesom, te s astmom i neurološkim smetnjama, rekla je prim. mr. sc. dr Mirjana Jembrek Gostović, specijalistica internistica, kardiologinja i ravnateljica „Srčane“, Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju.
Treba još spomenuti i malu djecu, te trudnice. Jednako kao i plućne bolesnike koji trebaju izbjegavati fizički napor i redovito uzimati propisane lijekove. Kao i raditi vježbe disanja, te prošetati oko podneva.
Podrazumijeva se kaže dr Gostović, izbjegavanje alkohola kod svih koji neke tegobe osjećaju, a treba pripaziti i na količine kave. Ali se treba primjereno hidrirati s litrom do litru i pol tekućine, posebice s C vitaminom. No, ne smije se pretjerivati s količinom jer to nije dobro za srčane bolesnike.
Opasnost se skriva i u gripi, te učestalim respiratornim infekcijama. Također, nagli dolazak tople i vlažne fronte negativno utječe na osobe koje imaju kronične tegobe s dišnim putevima i niskom krvnim tlakom.
Šetnja i prozračivanje prostorija
Osobe kojima varira krvni tlak trebaju ga češće kontrolirati, a ako je učestala vrijednost gornjeg krvnog tlaka iznad 140 mmHg (milimetar žive) treba konzultirati liječnika. U slučaju povišenog tlaka potrebno je konzumirati malo manje soli. Idealno bi bilo da tlak ima vrijednosti 140/90 mmHg, što su ciljne vrijednosti i kod osoba koji uzimaju lijekove za tlak.
Ravnateljica „Srčane“ savjetuje svakodnevnu šetnju za lijepog vremena, prozračivanje prostorija barem dva do tri puta dnevno, te izbjegavanje mjesta gdje se na malom prostoru okuplja puno ljudi. Treba se i primjereno oblačiti, što znači slojevito i da odjeća nije preuska.
You must be logged in to post a comment Login