Jedan od glavnih izvora stresa za mnoge je posao. Na njemu provodimo minimalno osam sati dnevno, a nerijetko ga nosimo i sa sobom kući – s nama je za blagovaonskim stolom i u krevetu. S njime se budimo i s njime odlazimo na počinak. Stoga je vrlo bitno znati upravljati stresom koji nam posao izaziva i svesti ga na minimum. Stres, a ne posao. Ustvari, zašto ne i posao? Nije on jedino što čovjek ima u životu. Štoviše, život je puno puno više od uredskog stolca.
Kažu, trebalo bi raditi posao koji volimo i izbjegavati stres, no realnost je potpuno drugačija od naših želja, što potvrđuju poražavajući rezultati istraživanja “State of the Global Workplace” koje je proveo Gallup, američka tvrtka poznata po ispitivanjima javnog mnijenja diljem svijeta. U njemu se navodi da je stres u 2022. kod zaposlenika dosegnuo najvišu razinu u povijesti. Čak 44 posto anketiranih izjavilo je da je dan prije ankete na poslu ili zbog posla bilo pod jakim stresom. Ljudi su iscrpljeni i demotivirani te sve više ulaze u konflikte s nadređenima, navodi se u nastavku izvješća.
Kako se riješiti stresa na poslu, odnosno kako se nositi s njim, pitale smo psihologinju Hanu Matejašić. Također, pitale smo je i kada je vrijeme za odlazak iz tvrtke i promjenu radnog mjesta. Ne, nije u trenutku kada ste bijesni kao ris i kada vam je svega dosta.
Kreni od sebe
“Upravljanje stresom na poslu trebalo bi ići u dva smjera. Jedan je onaj individualni, a drugi treba biti od strane poslodavca. S individualne razine, pojedinac bi trebao sam ili uz stručnu pomoć detektirati što mu pričinja najviše stresa te otkriti dublji uzrok istome. Osoba recimo može ublažiti stres učenjem postavljanja granica ili aktivnim traženjem povratne informacije ili pak naučiti bolje upravljati svojim vremenom. Veliki postotak stresa koji doživljavamo, često dolazi zbog nekih naših osobina i ponašanja koje ne vidimo. Recimo, ako ne znamo postaviti granice, možda ćemo reći DA i nekim obvezama i poslovima, kojima realno bez posljedica možemo reći NE i delegirati ih. No, ako su nam problem granice, nećemo biti svjesni toga i trpjet ćemo dok ne pregorimo.
Osim što se trebamo zapitati čime to sami sebe stresiramo, od ključne je važnosti naučiti se opustiti, pronaći aktivnosti koje aktiviraju naš parasimpatikus, područje u mozgu zaduženo za osjećaj relaksacije u našem tijelu. To mogu biti aktivnosti poput meditacije, rada u vrtu, slikanja, dubokog disanja – bilo koji hobi koji nas opušta. Ne trebamo zanemariti ni važnost kontakta i dodira – bliskost s ljudima koji su nam bitni. Njihova podrška, zagrljaj, dodir itekako nam mogu pomoći u regulaciji stresa i opustiti naš živčani sustav”, objašnjava nam psihologinja.
No, na radnom mjestu nije sva odgovornost o upravljanju stresom na zaposlenicima. “S razine poslodavca treba doći informacija o jasnom opisu radnog mjesta te otvorena i jasna komunikacija, kao i učestala povratna informacija zaposlenicima o načinu na koji obavljaju posao. Također prepoznavanje sposobnosti i vještina radnika te omogućavanje što veće autonomije u poslu, uvelike će pomoći da okolina u kojoj radimo bude kvalitetnija, a posao bolje obavljen”, dodaje Matejašić.
Je li vrijeme za davanje otkaza?
No, ukoliko ništa od navedenog ne djeluje, odnosno ne čini nas zadovoljnima na radnome mjestu, poduzeti bi trebalo neke druge korake. Kada je vrijeme za dati otkaz i reći zbogom poslodavcu i kolegama?
“Trenutak u kojem ćemo se odlučiti za davanje otkaza vrlo je individualan jer ovisi ponajprije o tome što je nama važno na poslu. Recimo, nekome nije važno da horizontalno ili vertikalno napreduje, nego mu je važna sigurnost i solidna plaća. Dok će nekome upravo manjak mogućnosti za napredovanjem već biti dovoljan razlog da potraži drugi posao”, objašnjava psihologinja, no i navodi kako ipak postoji nekoliko objektivnih znakova i upozorenja kada je možda vrijeme za potražiti za nas bolje radno mjesto.
Evo koji su to objektivni razlozi:
1. Veliku većinu vremena smo nezadovoljni poslom i pod stresom smo
Na svakom radnom mjestu postoje zadaci koji nam nisu dragi, kao i periodi kada smo zbog opsega posla jako napeti. No, ako smo veliku većinu vremena nesretni i veći dio posla obavljamo tek toliko da ga obavimo ili stresu ne vidimo kraja, možda je vrijeme da pronađemo nešto drugo.
2. Osjećate da vas vaši nadređeni i kolege ne poštuju
Osjećaj da su naš trud i sposobnosti na poslu prepoznati uvelike doprinosi općem zadovoljstvu, a ime i povećava naš angažman na radnom mjestu. Ako već duži period ono što radimo ostaje neprepoznato od strane šefa i kolega – pohvalom, povišicom, bonusom ili promaknućem, vrijeme je za odlazak.
3. Nemate osnovne resurse za obavljanje posla i potplaćeni ste
Potplaćeni ste, radite prekovremeno bez naknade te nemate opremu koja bi vam omogućila da kvalitetno odradite posao, vrijeme je da nađeš poslodavca koji će htjeti uložiti u tebe i posao.
4. Konstantno se motri vaš rad, nemate autonomije
Ako imate osjećaj da vas neprestano nadziru i nemate ni malo autonomije u svom radu, to može biti poprilično demotivirajuće i stresno te dovesti do osjećaja nesigurnosti. Napeta atmosfera na poslu, narušeni odnosi, nepovjerenje i česti konflikti s nadređenima itekako su dobar razlog da razmislite o novom poslu.
No, prije nego što se odlučite za otkaz, svakako razgovarajte sa svojim nadređenima o problemima na poslu i onome što vas čini nezadovoljnima. Možda su problemi koji vas potiču na razmišljanje o otkazu rješivi, a ako nisu svakako na izlaznom intervjuu iz tvrtke pokušajte ostati u dobrim odnosima i ne zatvoriti si vrata. Nikada ne znate što nosi budućnost i hoće li vam se putevi ponovno negdje ispreplesti.
