Počeci malog zrna bez kojeg neki danas ne mogu zamisliti život vežu se za etiopsku pokrajinu Kaffa, prema kojoj je dobila i ime. U svijetu se godišnje proizvede približno 9.5 milijuna tona zelene kave od čega čak 35 posto dolazi iz Brazila – najvećeg svjetskog proizvođača kave.
Zrno koje je obišlo svijet
S prostora afričke visoravni kava je u 9. stoljeću prešla Crveno more i pronašla svoj dom u Arabiji, otkud potječe i sam napitak. Središte trgovine kavom postao je grad Mocha u Jemenu prema kojem se naziva jedna od najpopularnijih vrsta kave – caffe mocca.
Turci su već u 16. stoljeću razvili ritual ispijanja kave, a navika je uzela tolikog maha da su državne vlasti bile prisiljene uvesti zabranu konzumiranja kave jer su smatrale da to oduzima previše vremena sultanovim podanicima. Prodor kave prema Europi počeo je s osmanskim osvajanjima.
U Europi se kava najprije pojavila na jugu kontinenta, a sredinom 16. stoljeća mletački su je trgovci počeli dovoziti u Veneciju s duhanom. Najpopularnija je bila u aristokratskim krugovima, a razlog tome krio se u njezinoj visokoj cijeni.
Moć kofeina
Najpoznatiji i najvažniji sastojak kave je kofein koji se apsorbira u krv gdje se zadržava oko 4 sata. Kofein je glavni ‘krivac’ zašto se nakon šalice ovog crnog napitka osjećamo budnima, a osim toga on povećava pažnju te učinak lijekova protiv bolova. Upravo zbog toga ovu supstancu nalazimo u nekim lijekovima. Ironično, kofein je najčešći uzročnik glavobolje, a žene koje piju dvije ili više šalica kave dnevno imaju povećan rizik od razvoja osteoporoze. Istraživanja su potvrdila da velika potrošnja kofeina šteti plodnosti, a pretjerana konzumacija istog tijekom trudnoće može uzrokovati prijevremeno rađanje.
U prosječnoj šalici crne kave ima oko 115 mg kofeina, njegov udio smanjen je u espessu – 80 mg, a instant kava ima oko 65 mg ‘čudotvornog’ sastojka. Izuzeta od ovog sastojka nisu niti neka osvježavajuća pića. Tako Coca-Cola ima 23 mg kofeina, Pepsi Cola 25 mg, a prosječan čaj sadrži 40 mg stimulansa za vaš mozak.
Potrošnja kave
U posljednjih 1000 godina kava je postala neizbježan dio društvenog života velikog dijela svjetskog stanovništva, tako Amerikanci popiju preko 400 milijuna šalica kave dnevno. Godišnji prosjek potrošnje kave u Hrvatskoj je 5,8 kilograma po stanovniku. A činjenica da je u svijetu 25 milijuna ljudi zaposleno u industriji proizvodnje kave ostavlja bez daha.
Jeste li znali?
Postoji više od 25 vrsta kave, a tri glavne komercijalne vrste su Robusta, Liberia i Arabica. Zadnja predstavlja 70 posto ukupne proizvodnje.
Prvi espresso aparat za kavu izumio je 1822. Francuz, no Talijani su ti koji su ga usavršili.
Instant kavu izumio je 1906. godine G. Washingtona, Englez koji je živio u Gvatemali.
Jedno drvo kave osigurava tek 1 kilogram kave godišnje.
Riječ ‘cappuccino’ potječe iz 16. stoljeća od reda franjevaca čije su se kapuljače zvale cappuccinos.
Za pripremanje espressa potrebno je 42 zrna kave.
Najveći potrošači kave su narodi nordijskih zemalja, gdje 94 posto stanovništva uživa u kavi.
Kava djeluje kao antioksidans.
Pojedine vrste kave se nakon berbe puštaju da odstoje do 8 godina, naime, tim se procesom gubi kiselost pa se popravlja okus .
Britanski inženjer Martin Bacon izumio je kavamobil – automobil koji kao sirovinu za dobivanje pogonskog plina koristi zrna kave.
Zrno koje je obišlo svijet
S prostora afričke visoravni kava je u 9. stoljeću prešla Crveno more i pronašla svoj dom u Arabiji, otkud potječe i sam napitak. Središte trgovine kavom postao je grad Mocha u Jemenu prema kojem se naziva jedna od najpopularnijih vrsta kave – caffe mocca.
Turci su već u 16. stoljeću razvili ritual ispijanja kave, a navika je uzela tolikog maha da su državne vlasti bile prisiljene uvesti zabranu konzumiranja kave jer su smatrale da to oduzima previše vremena sultanovim podanicima. Prodor kave prema Europi počeo je s osmanskim osvajanjima.
U Europi se kava najprije pojavila na jugu kontinenta, a sredinom 16. stoljeća mletački su je trgovci počeli dovoziti u Veneciju s duhanom. Najpopularnija je bila u aristokratskim krugovima, a razlog tome krio se u njezinoj visokoj cijeni.
Moć kofeina
Najpoznatiji i najvažniji sastojak kave je kofein koji se apsorbira u krv gdje se zadržava oko 4 sata. Kofein je glavni ‘krivac’ zašto se nakon šalice ovog crnog napitka osjećamo budnima, a osim toga on povećava pažnju te učinak lijekova protiv bolova. Upravo zbog toga ovu supstancu nalazimo u nekim lijekovima. Ironično, kofein je najčešći uzročnik glavobolje, a žene koje piju dvije ili više šalica kave dnevno imaju povećan rizik od razvoja osteoporoze. Istraživanja su potvrdila da velika potrošnja kofeina šteti plodnosti, a pretjerana konzumacija istog tijekom trudnoće može uzrokovati prijevremeno rađanje.
U prosječnoj šalici crne kave ima oko 115 mg kofeina, njegov udio smanjen je u espessu – 80 mg, a instant kava ima oko 65 mg ‘čudotvornog’ sastojka. Izuzeta od ovog sastojka nisu niti neka osvježavajuća pića. Tako Coca-Cola ima 23 mg kofeina, Pepsi Cola 25 mg, a prosječan čaj sadrži 40 mg stimulansa za vaš mozak.
Potrošnja kave
U posljednjih 1000 godina kava je postala neizbježan dio društvenog života velikog dijela svjetskog stanovništva, tako Amerikanci popiju preko 400 milijuna šalica kave dnevno. Godišnji prosjek potrošnje kave u Hrvatskoj je 5,8 kilograma po stanovniku. A činjenica da je u svijetu 25 milijuna ljudi zaposleno u industriji proizvodnje kave ostavlja bez daha.
Jeste li znali?
Postoji više od 25 vrsta kave, a tri glavne komercijalne vrste su Robusta, Liberia i Arabica. Zadnja predstavlja 70 posto ukupne proizvodnje.
Prvi espresso aparat za kavu izumio je 1822. Francuz, no Talijani su ti koji su ga usavršili.
Instant kavu izumio je 1906. godine G. Washingtona, Englez koji je živio u Gvatemali.
Jedno drvo kave osigurava tek 1 kilogram kave godišnje.
Riječ ‘cappuccino’ potječe iz 16. stoljeća od reda franjevaca čije su se kapuljače zvale cappuccinos.
Za pripremanje espressa potrebno je 42 zrna kave.
Najveći potrošači kave su narodi nordijskih zemalja, gdje 94 posto stanovništva uživa u kavi.
Kava djeluje kao antioksidans.
Pojedine vrste kave se nakon berbe puštaju da odstoje do 8 godina, naime, tim se procesom gubi kiselost pa se popravlja okus .
Britanski inženjer Martin Bacon izumio je kavamobil – automobil koji kao sirovinu za dobivanje pogonskog plina koristi zrna kave.
You must be logged in to post a comment Login