Nakon euforičnih božićnih blagdana i dočeka Nove godine mnogi se teško vraćaju u surovu stvarnost. A to znači da će početi stizati računi na naplatu i zbog maksimalno „ispeglanih“ kartica neki će jedva spajati kraj s krajem.
Osim debelog minusa i zimskog sivila tu je još i povratak u užurbani radni ritam popraćen svakodnevnim stresom. Pa ispada da je siječanj ne samo najsiromašniji i najduži mjesec u godini, nego i najdepresivniji.
– Prvo što nam se događa je kontrast prema prethodnim blagdanskim danima, pa crnu boju lakše uočimo kad više nema crvene i zelene, kao niti obilne hrane, dragih gostiju itd. Dani teku bitno drugačije od prijašnjih i više nema one preplavljenosti blagdanskom euforijom. Druga stvar je što smo si svi, bez razlike, napravili blagdanski ugođaj i pritom istrošili preko granica ne bi li razveselili drage nam ljude. Pritom kao da smo se držali stare hrvatske poslovice: „tko nema nikad – ima za Božić“, rekla je za portal She.hr psihoterapeutkinja iz Doma zdravlja Črnomerec Ljubica Uvodić Vranić.
No, sad se sve to akumulira i zorno nam se prikazuje da nismo smjeli toliko potrošiti. A k tome, možda nismo doživjeli niti onakve blagdane
kakve smo priželjkivali pa se još gore osjećamo. Primjerice zbog nekih nesuglasica i malih svađa s članovima obitelji ili rodbine nekima je naglo splasnulo raspoloženje.
I sad u siječnju dolazi do otriježnjenja jer više nema blagdanskih zvončića. Zato većina razmišlja gdje je i što je sa životom.
Depresiji pogoduje i zima
Dodatni pritisak stvara kampanja krize u brojnim medijima, pa su neki počeli osjećati strah od preživljavanja u budućnosti. Odnosno, opet se događa da pozitivne vijesti ne izlaze na svjetlo dana zbog raznih negativnih, počev od nesreća, potresa, ubojstava ili silovanja.
Pridodaju li se tome i nepotrebni gubici zbog prošlogodišnje kupnje dionica, zaduženost kreditima, te najave banaka za povišenje kamatnih stopa jasno je da mnogi ne vide svjetlo u tunelu.
– Osim nabrojenih stvari, depresiji pridonose i same vremenske prilike, ponajprije zima koja potiče zabrinutost i anksioznost. Naime, kad je hladno ne izlazi nam se vani a mirovanjem tijelu uskraćujemo priliku da proizvodi hormon sreće. Kako smo više kod kuće i to većinom sami, lakše nas obuzimaju negativne misli i loše raspoloženje. A k’o za peh – do Valentinova je još daleko, ispričala je psihoterapeutkinja.
Osim debelog minusa i zimskog sivila tu je još i povratak u užurbani radni ritam popraćen svakodnevnim stresom. Pa ispada da je siječanj ne samo najsiromašniji i najduži mjesec u godini, nego i najdepresivniji.
– Prvo što nam se događa je kontrast prema prethodnim blagdanskim danima, pa crnu boju lakše uočimo kad više nema crvene i zelene, kao niti obilne hrane, dragih gostiju itd. Dani teku bitno drugačije od prijašnjih i više nema one preplavljenosti blagdanskom euforijom. Druga stvar je što smo si svi, bez razlike, napravili blagdanski ugođaj i pritom istrošili preko granica ne bi li razveselili drage nam ljude. Pritom kao da smo se držali stare hrvatske poslovice: „tko nema nikad – ima za Božić“, rekla je za portal She.hr psihoterapeutkinja iz Doma zdravlja Črnomerec Ljubica Uvodić Vranić.
No, sad se sve to akumulira i zorno nam se prikazuje da nismo smjeli toliko potrošiti. A k tome, možda nismo doživjeli niti onakve blagdane
kakve smo priželjkivali pa se još gore osjećamo. Primjerice zbog nekih nesuglasica i malih svađa s članovima obitelji ili rodbine nekima je naglo splasnulo raspoloženje. I sad u siječnju dolazi do otriježnjenja jer više nema blagdanskih zvončića. Zato većina razmišlja gdje je i što je sa životom.
Depresiji pogoduje i zima
Dodatni pritisak stvara kampanja krize u brojnim medijima, pa su neki počeli osjećati strah od preživljavanja u budućnosti. Odnosno, opet se događa da pozitivne vijesti ne izlaze na svjetlo dana zbog raznih negativnih, počev od nesreća, potresa, ubojstava ili silovanja.
Pridodaju li se tome i nepotrebni gubici zbog prošlogodišnje kupnje dionica, zaduženost kreditima, te najave banaka za povišenje kamatnih stopa jasno je da mnogi ne vide svjetlo u tunelu.
– Osim nabrojenih stvari, depresiji pridonose i same vremenske prilike, ponajprije zima koja potiče zabrinutost i anksioznost. Naime, kad je hladno ne izlazi nam se vani a mirovanjem tijelu uskraćujemo priliku da proizvodi hormon sreće. Kako smo više kod kuće i to većinom sami, lakše nas obuzimaju negativne misli i loše raspoloženje. A k’o za peh – do Valentinova je još daleko, ispričala je psihoterapeutkinja.
You must be logged in to post a comment Login