Procjenjuje se da u Hrvatskoj svakoga sata jedna osoba umre od iznenadnog srčanog zastoja – 24 osobe dnevno i oko 9000 godišnje. Iznenadna srčana smrt jedan je od vodećih uzroka smrti u svijetu i kod nas.
Ishemijska bolest srca i moždani udar ujedno su među najčešćim pojedinačnim uzrocima smrti u Europi. Ipak, stope smrtnosti od tih bolesti u mnogim europskim zemljama posljednjih godina padaju, što pokazuje koliko pravodobna prevencija, liječenje i promjena životnih navika mogu biti važni.
Dobra je vijest da na velik dio čimbenika rizika za bolesti srca i krvnih žila možemo utjecati. Možemo ih promijeniti, držati pod kontrolom ili liječiti.
Redovita tjelesna aktivnost i uravnotežena prehrana pritom su među našim najvažnijim saveznicima. Ne pomažu samo u postizanju i održavanju zdrave tjelesne mase, nego pridonose i očuvanju zdravlja srca i krvnih žila.
No novo istraživanje pokazuje da nije važno samo koliko voća i povrća jedemo, nego i koje namirnice biramo.
Pet porcija nije uvijek dovoljno za unos flavanola
U istraživanju u kojem su sudjelovali znanstvenici sa Sveučilišta u Readingu, Harvardske medicinske škole, Sveučilišta California Davis i kompanije Mars analizirana je prehrana više od 30.000 sudionika iz Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država.
Rezultati su pokazali da manje od petine sudionika unosi količinu flavonoida koja je u prethodnim istraživanjima povezivana s povoljnijim ishodima za zdravlje srca. To vrijedi čak i za dio ljudi koji redovito jedu preporučenih pet porcija voća i povrća dnevno.
Flavonoidi su prirodni biljni spojevi koji se nalaze u određenom voću, povrću, čaju i mahunarkama. Različite namirnice sadrže vrlo različite količine tih spojeva, pa pet porcija dnevno ne znači nužno i jednak unos vrijednih tvari.
Drugim riječima, pet porcija voća i povrća i dalje je dobar prehrambeni cilj, ali važan je i njihov sastav.
Nije važno samo koliko jedemo, nego i što biramo
„Flavonoidi mogu značajno smanjiti rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti, ali samo ako ih unosite dovoljno. Većina ljudi pretpostavlja da je obilna konzumacija voća i povrća dovoljna, no ovo istraživanje pokazuje da su važni i konkretni izbori koje donosimo“, izjavio je glavni autor istraživanja dr. Javier Ottaviani.
Dodao je da šaka kupina, cijela jabuka ili šalica zelenog čaja uz obrok mogu znatno povećati količinu flavonoida koju unosimo prehranom.
Prethodna istraživanja, među kojima je i veliko kliničko ispitivanje COSMOS, proučavala su učinke dnevnog unosa od približno 500 miligrama flavonoida. U toj je studiji zabilježeno smanjenje kardiovaskularne smrtnosti, iako nije utvrđeno statistički značajno smanjenje ukupnog broja kardiovaskularnih događaja.
Novo istraživanje pokazuje da većina ljudi ne doseže unos od 500 miligrama dnevno, čak ni kada se pridržava općih preporuka o zdravoj prehrani.
Autori zato smatraju da bi buduće prehrambene smjernice, uz preporučenu količinu voća i povrća, mogle više pozornosti posvetiti i konkretnim vrstama namirnica.
Koje su namirnice bogate flavanolima?
Prema procjenama iz istraživanja, ove količine namirnica sadrže približno:
- Šljive, 500 g: oko 450 mg flavonoida
- Brusnice, 250 g: oko 300 mg
- Kupine, 200 g: oko 250 mg
- Zeleni čaj, 250 ml: oko 200 mg
- Bob, 80 g: oko 140 mg
- Trešnje, 400 g: oko 130 mg
- Jabuka s korom, 200 g: oko 110 mg
- Jagode, 200 g: oko 90 mg
- Borovnice, 150 g: oko 80 mg
- 40 g suhog graha: oko 70 mg
Navedene količine ne treba promatrati kao preporučene pojedinačne porcije. Primjerice, 500 grama šljiva ili 400 grama trešanja znatno je više od uobičajene porcije. Podaci prije svega pokazuju koliko se sadržaj flavonoida razlikuje među pojedinim namirnicama.
Također, jedna namirnica nije čarobno rješenje za zdravlje srca. Najviše koristi donosi raznolika prehrana koja uključuje voće, povrće, mahunarke, cjelovite žitarice, orašaste plodove i druge nutritivno vrijedne namirnice.
Prevencija je važna, ali znanje može spasiti život
Uz pravilnu prehranu i druge preventivne navike, važno je znati reagirati i kada do srčanog zastoja ipak dođe.
Uoči ljeta i sezone kupanja Zaklada Hrvatska kuća srca, u suradnji sa Studentskom ekipom prve pomoći StEPP i Hrvatskim kardiološkim društvom, održala je na zagrebačkom Cvjetnom trgu besplatne edukacije za građane u sklopu akcije „Oživi me“.
Građani su učili kako provoditi kardiopulmonalnu reanimaciju, izvesti Heimlichov hvat i pomoći osobi koja se utapa. Na lutkama su mogli uvježbati cijeli postupak oživljavanja, uključujući upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora.
Oko 80 posto srčanih zastoja događa se izvan bolnice. Zato brzo reagiranje osobe koja se zatekne u blizini, prije dolaska hitne medicinske pomoći, može biti presudno za preživljavanje.
Zaklada Hrvatska kuća srca zalaže se za uvođenje edukacije o oživljavanju u osnovne i srednje škole kako bi što više građana već kroz obrazovni sustav steklo znanje koje jednoga dana može spasiti život.
Prehrana bogata raznovrsnim biljnim namirnicama jedan je od koraka u zaštiti srca. No kada do srčanog zastoja dođe, pravodobna reakcija i poznavanje postupka oživljavanja mogu biti jednako važni.